Kad bi Amerika zbilja bila država velikih urota i moćnih igrača koji svime upravljaju iz pozadine, republikanske elite dale bi nalog svojim ljudima na Vrhovnom sudu i jednom zasvagda eliminirale Trumpa s političke scene. Ali niti je Amerika takva država, niti će se ovaj elegantni scenarij obistiniti.
Odlukom o diskvalifikaciji Donalda Trumpa od učešća na izborima u Koloradu vrhovni sud te savezne države otvorio je novi put prema zaključenju Trumpove ere bez njegova drugog mandata u Bijeloj kući. Taj je put prilično uzak, jedva puteljak, iako rukavci vode u različite dijelove šume. I posve je neutaban, utrt trasom starom stoljeće i pol kojom ni onomad niko zapravo nije prošao. No, nema sumnje da je tim putem moguće doći do željenog odredišta; iako se zasad čini da je to manje izgledna ruta, ona nije isključena.
Gotovo svi pravni analitičari i mediji slažu se da je odluka iz Denvera "historijska" bez obzira na to kakav bude njen praktični učinak. Sudbena vlast ponovno igra glavnu ulogu u američkim predsjedničkim izborima, prvi put od zloglasnog slučaja Bush v. Gore iz 2000. Savezni Vrhovni sud te je godine predao pobjedu na Floridi – a time i Bijelu kuću – kandidatu koji je tamo osvojio manje glasova i koji je kasnije postao jedan od najomraženijih američkih predsjednika, i kod publike i kod kritike. Oteto—prokleto, o tome bi George W. Bush mogao štošta reći.
Namjerava biti diktator
Amerika je danas u znatno gorem stanju nego u toj zlatnoj eri prije 11. septembra. Prethodni predsjednik pokušao je oteti prošle izbore koje je izgubio, a na idućima će se, izgleda, odlučivati o tome hoće li zemlja i dalje biti demokratija, dakle hoće li četiri godine kasnije uopće biti izbora. Zato moguća eliminacija kandidata koji otvoreno najavljuje da, ako bude izabran, "namjerava biti diktator" nije pitanje pukog politikantskog nadmetanja ljevice i desnice, ili unutarnjeg glođanja samih republikanaca.
Trumpovo odstranjenje iz utrke, bez obzira na vjerojatne proteste i moguće nerede njegovih pristalica, uklonilo bi najveću stratešku opasnost koja je Sjedinjenim Državama prijetila još od pada Sovjetskog Saveza. Zato je presuda iz Kolorada, kako to Joe Biden voli reći u posebnim prigodama, "jebeno velika stvar". Već je površinski jasno da je riječ o nesvakidašnjoj situaciji kad se čovjeku koji je bio predsjednik zabranjuje da se ponovno kandidira za predsjednika jer je učestvovao u pobuni protiv države kojoj je bio na čelu. "That’s some Central American shit there", rekli bi Amerikaci prije 2020. kad je srednjoameričko shvaćanje "uredne smjene vlasti" Trump uvezao preko svog velikog zida sve do zgrade Kongresa u Vašingtonu.
Vrhovni sud Kolorada potvrdio je mišljenje nižeg suda da su događaji 6. januara 2021. predstavljali pobunu (insurrection) u smislu 3. stavka 14. amandmana na Ustav Sjedinjenih Država te da je Donald Trump u njoj učestvovao, čak da ju je organizirao, uključujući pokušaj da preokrene ishod predsjedničkih izbora 2020. godine, da krivotvori broj dobivenih glasova, da sastavi izaslanstva lažnih, "alternativnih" elektora, kroz pritisak na potpredsjednika da prekrši Ustav te konačno otvorenim pozivom na marš na zgradu Kongresa.
‘Učestvovao u pobuni protiv iste’
Iz teksta spomenutog Četrnaestog amandmana prilično je jasno da njegovi autori, neposredno nakon Građanskog rata (1861-1865), nisu htjeli da bivši pobunjenici učestvuju u političkom životu. Sjetit ćete se, tu je bila riječ o dva politička entiteta—jedan je bio nelegitiman, zvao se Konfederacija i izgubio je rat, a drugi je svoj legitimitet vukao još od pobjede nad Velikom Britanijom, pobijedio je i u Građanskom ratu te se zvao Sjedinjene Američke Države. Da se zasvagda raščisti neugodno pitanje "Gdje si bio šezdesetprve?", donesen je ovaj amandman s ustavnom snagom:
