Ako ovaj tekst budete čitali pažljivo, shvatit ćete da je priča o rekonstrukciji vlasti na nivou BiH jedna obična prevara. Jer sve što je započeto, ne može biti završeno. Evo osnovnih detalja kako funkcioniše vlast na nivou BiH, kako se odlučuje, kako se imenuje i smjenjuje te šta to znači u trenutnom omjeru snaga.
Imenovanje Vijeća ministara BiH
“Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara, koji stupa na dužnost pošto ga potvrdi Predstavnički dom. Predsjedavajući imenuje ministra spoljnih poslova, ministra za spoljnu trgovinu i druge ministre po potrebi, a koji će stupiti na dužnost nakon što ih potvrdi Predstavnički dom”, piše u Ustavu Bosne i Hercegovine (član V, tačka 4.)
Trenutni omjer snaga
U Predsjedništvu BiH sjede Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić. Odluka o imenovanju Borjane Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH donesena je glasovima Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović. Iako je preglasan, Željko Komšić nije imao pravo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, jer imenovanje Vijeća ministara ne podliježe takvoj vrsti preispitivanja. Dakle, za imenovanje Vijeća ministara dovoljna su dva glasa u Predsjedništvu BiH.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH omjer snaga je ovakav: SDA sada ima osam mandata. Od tih osam mandata jedan je iz Rs (Edin Ramić), dok je preostalih sedam izabrano iz Federacije. Netom nakon izbora, SDA je imala devet mandata, ali je Šemsudin Mehmedović napustio SDA i sada djeluje samostalno. Drugi po broju mandata u Predstavničkom domu PS BiH je Klub SNSD i njegovih partnera. U tom klubu sjedi osam zastupnika. SDP BiH ima pet zastupnika, HDZ četiri, DF i NiP po tri, SDS, PDP i Naša stranka i NES po dva i, na kraju BHI Fuada Kasumovića, te stranka Nebojše Vukanovića po jednog zastupnika.
Da bi sjednica Predstavničkog doma PS BiH bila održana, u sali mora biti najmanje deset zastupnika iz Federacije i najmanje pet zastupnika iz Rs. S obzirom na to da opozicija iz Rs ima pet zastupnika, te da SDA ima jednog zastupnika iz Rs, SNSD nije mogao blokirati kvorum na sjednicama Predstavničkog doma.
Odlučivanje u Predstavničkom domu PS BiH
“Sve odluke u Domu”, piše u Poslovniku o radu Predstavničkog doma PS BiH, “donose se većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju”.
U istom članu piše: “Ako većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova poslanika s teritorije svakog entiteta, predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastat će se kao komisija i pokušati da osiguraju saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja. Ako to ne uspije, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi ”protiv” ne smiju sadržavati dvije trećine ili više poslanika izabranih iz svakog entiteta”.
Kako to izgleda u praksi?
Da bi neka odluka bila usvojena za nju, u prvom krugu, mora glasati najmanje deset zastupnika iz Federacije i pet zastupnika iz Rs. Pored toga, za odluku mora biti više glasova za nego glasova protiv. Recimo, neka odluka u Predstavničkom domu PS BiH može biti izglasana i sa petnaest glasova, ukoliko protiv nije više od petnaest i ukoliko je je iz Rs najmanje petero za, a iz Federacije najmanje desetero. Postoji, naravno, odlučivanje i u drugom krugu ukoliko se u prvom krugu ne zadovolje ovi uslovi. Recimo, za određenu odluku je glasalo petnaest zastupnika, ali odluku nije podržalo petero iz Rs, već je za glasalo samo troje. U tom slučaju odluka bi prošla pod uslovom da deset iz Rs ne glasa protiv.
Šta je ovo značilo 2022. godine?
Nakon konstituisanja Predstavničkog doma PS bilo je dovoljno ruku iz oba entiteta da se formira Vijeće ministara BiH bez glasova SNSD-a i HDZ-a. I to upravo glasovima istih onih zastupnika koji su u četvrtak navečer smijenili Nebojšu Radmanovića sa pozicije člana Kolegija Predstavničkog doma PS BiH. Za smjenu su glasali zastupnici SDA, SDP, DF, NiP, NS, SDS, PDP, BHI Fuada Kasumovića, Naprijed, i zastupnik iz stranke Nebojše Vukanovića. Protiv su bili zastupnici HDZ i SNSD- Kako je postojala entitetska većina (šest iz Rs i više od 10 iz FBiH), Radmanović je smijenjen. To znači da su iste stranke mogle formirati Vijeće ministara BiH 2022. godine, jer su Željko Komšić i Denis Bećirović mogli preglasati Željku Cvijanović prilikom imenovanja mandatara. A nisu. Desilo se upravo obrnuto jer je Trojka odlučila formirati Vijeće ministara sa SNSD i HDZ.
Smjena Vijeća ministara i ministara pojedinačno
“Predsjedništvo BiH može predložiti smjenu predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ako Parlamentarna skupština BiH izglasa nepovjerenje predsjedavajućem, Vijeće ministara daje ostavku u cjelini, ali dužnost obavlja do potvrde novog predsjedavajućeg i članova Vijeća ministara. Parlamentarna skupština također može, na svoju inicijativu, izglasati nepovjerenje Vijeću ministara. U oba slučaja primjenjuje se postupak iz čl. 9. i 10. ovog zakona”, piše u Zakonu o vijeću ministara BiH (član 13).
Ako pažljivije pročitate, vidjet ćete da se u kontekstu smjene Vijeća ministara BiH pominje odluka Parlamentarne skupštine BiH, a ne samo Predstavničkog doma PS BiH. To znači da odluka o smjeni Vijeća ministara BiH ili ministara pojedinačno mora biti donesena u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, odnosno i u Predstavničkom i u Domu naroda PS BiH.
Šta to znači u praksi trenutnog saziva?










