Prošlog je mjeseca Ráhel Orbán, kćerka mađarskog premijera Viktora Orbána, pokrenula proceduru kupovine stotinjak hektara vinograda u poznatom vinskom regionu Tokaj-Hegyalja na sjeveroistoku Mađarske. Mediji koji se još uvijek uspijevaju oduprijeti autoritarnom premijeru su izvijestili kako je riječ o čudnoj i sumnjivoj transakciji vrijednoj oko 600 miliona mađarskih forinti. Ne zna se da li je mađarski premijer ovu akviziciju svoje kćerke popratio riječima „bolje da sadi vinovu lozu nego da se drogira“, kako je to rekao Milorad Dodik kada je prije petnaest godina Investiciono-razvojna banka RS (IRB) za sličnu namjenu dodijelila kredit njegovom sinu, ali 600 miliona forinti nekom koincidencijom iznosi oko tri miliona konvertibilnih maraka koliko je bio vrijedan i spomenuti kredit.
Moguće da je Orbán prošle sedmice u posjet svome prijatelju Dodiku došao radi razmjene iskustava u agrikulturi, ali i bez toga sigurno nije nedostajalo tema za razgovor, pošto dvojicu lidera veže puno više od komercijalnog uzgoja i prerade voća. Mogli su se, recimo, prisjećati starih dobrih dana sloma komunizma kada su obojica predstavljali mlade, reformske i progresivne snage – Orbán kao lider liberalne i proeuropske stranke Fidesz, a Dodik kao mlada uzdanica Saveza reformskih snaga Ante Markovića. Također, mogli su jedan drugom povjeriti u kojem su momentu tačno shvatili da su demokratija, vladavina prava i ljudske slobode precijenjeni i da je daleko unosnije okrenuti se autoritarizmu, korupciji i represiji. Mnogo je sličnosti između ova dva prijatelja, a te se sličnosti odražavaju na oblikovanje društava kojima vladaju.
Mađarska kao antiuzor
András Rostoványi je novinar lista Népszava, jedinog preostalog nezavisnog dnevnog lista u Mađarskoj. Ranije je radio za mađarski javni RTV servis, ali ga je napustio jer nije mogao podnijeti cenzuru i primoravanje na poslušnost Orbánovoj propagandnoj mašineriji. On opisuje današnju Mađarsku kao zemlju koja Bosni i Hercegovini ne može služiti kao primjer i partner u europskim integracijama, nego prije kao upozorenje.
„Ako ste bosanski ili balkanski bogati oligarh koji bez skrupula krade novac od svojih zemljaka, onda vam mađarski model može biti atraktivan, ali ako želite pravedno društvo koje brine o svojim građanima, mislim da vam moja zemlja može poslužiti kao upozorenje. Mađarska je zastranila s demokratskog puta i postala sve više autokratska. Na polju vanjske politike, Mađarska se nalazi pod sve većom izolacijom kao crna ovca EU i NATO-a, a Orbán je sve više dobrodošao kod sličnih autoritarnih lidera“, objašnjava Rostoványi.
Neskrivena proruska vanjska politika koju unutar Europske unije zastupa Orbán postaje sve veći teret Uniji, a njegova unutrašnja politika već dugo više liči nekoj hibridnoj diktaturi. Sagovornici iz Mađarske naglašavaju da je ova zemlja primjer kako završiti u potpunoj slijepoj ulici sa EU, te doći do tačke kada biste iz nje mogli biti isključeni, kada dovodite u pitanje temeljne vrijednosti Unije te otežavate implementaciju zajedničkih ciljeva.
Miklós Hargitai, bivši predsjednik Asocijacije novinara Mađarske i novinar u listu Népszava, tvrdi da Orbánova Mađarska ne zadovoljava minimum standarda EU kad su u pitanju sloboda medija, pravosuđe, pravna sigurnost, zaštita okoliša i mnoge druge oblasti, od kojih se neke nalaze i među onih famoznih 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti kao uslov za otvaranje pregovora.
„Kada bi Mađarska sad aplicirala za članstvo u Uniji, sa stanjem u kojem se sada nalazi ona ne bi bila primljena. I još uvijek nije jasno šta je vlada postigla ovakvom ekscentričnom pozicijom: imamo najvišu inflaciju, jednu od najsporijih stopa rasta, najveću ovisnost o ruskim dobavljačima energenata, najskuplji plin u Europi – ukratko, suprotstavljamo se EU bez ikakve koristi za mađarsko društvo“, ilustrira Hargitai stanje u Mađarskoj uzrokovano Orbánovom autokratijom i svrstavanjem uz Rusiju.
Medijske neslobode
Oba novinara ističu kako je stanje medijskih sloboda u Mađarskoj očajno, te kako su izloženi raznim napadima. Vlast marginalizira nezavisne medije i uskraćuje im odgovore na upite, poduzima orkestrirane klevetničke kampanje protiv opozicije i preostalih slobodnih medija, svi oponenti se tretiraju kao neprijatelji, a trenutna situacija je naročito pogodna za to. Svaka organizacija koja po pitanju agresije Rusije na Ukrajinu zauzme stav drugačiji od Orbánovog, momentalno bude proglašena „proratnom“. Upravo ovih dana se provodila kampanja sa posterima u kojoj je cijela opozicija označena kao „proratna.“
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo opisuje Orbána kao zagovornika „iliberalne demokratije“ koji je formatirao svoju vladavinu centralizacijom moći, slabljenjem neovisnih institucija, kontrolom nad medijima i nacionalističkom retorikom. Prema njegovom mišljenju, Orbán teži okupljanju neformalne koalicije zemalja koje dijele njegove nacionalističke i konzervativne ideale i koja bi djelovala kao protuteža utjecaju liberalno-demokratskih vrijednosti Europske unije u regiji.
„Njegov model je definitivno privlačan nekim liderima u regiji i Bosni i Hercegovini“, kaže Turčalo o angažiranju mađarskog premijera na Balkanu, u čemu vidi kombinaciju političkih i ekonomskih interesa. „Ekonomska suradnja ne služi samo Mađarskoj, već i kao instrument za jačanje veza s političkim akterima koji se slažu s Orbánovom iliberalnom vizijom i islamofobnom političkom platformom“, kaže dekan FPN-a, a odraze te iliberalne vizije Viktora Orbána nije teško prepoznati u riječima i djelima nekih političara na Balkanu i Bosni i Hercegovini.
„Nema vlasti koja ne sluša opoziciju, tako i mi vas slušamo. Žali se Transparencyju, babi, tati… Imamo pravo i slušamo vas“, poručio je u zastrašujućem nastupu u Narodnoj skupštini RS u maju 2020. godine Milorad Dodik. Dvije i po godine kasnije, mediji su izvijestili kako je Vlada RS od izraelske kompanije Elta Systems kupila softver za paraobavještajni rad, za što je izdvojeno sedam miliona maraka.
