Ni 13 mjeseci nakon usvajanja zakona nadležne institucije nisu donijele podzakonske akte kako bi oni koji sami proizvode energiju mogli viškove puštati u mrežu. Mnogi privrednici i građani ugradili su solarne panele na svoje objekte i proizvode više električne energije nego što im je potrebno. Viškovi te energije propadaju.
Gotovo da nema intervjua u prethodnoj godini u kojem se premijer Federacije BiH Nermin Nikšić nije pohvalio usvojenim energetskim zakonima. I danas, ako ga pitate šta je uradila Vlada na čijem je čelu, prvo će spomenuti set energetskih zakona. Tačno je da su energetski zakoni usvojeni, ali od njih građani i privreda nemaju nikakve koristi. I to više od 12 mjeseci.
Viškovi energije propadaju
Naime, početkom augusta prošle godine u Parlamentu FBiH usvojen je set energetskih zakona, među kojima i Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Hvalili su se predstavnici Vlade kako su tim činom približili Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji, međutim, zakoni su ostali samo slovo na papiru. U praksi – ništa.
U prethodnim mjesecima u više navrata smo razgovarali s privrednicima koji imaju velike firme, koji zapošljavaju više stotina radnika i koji su izvoznici i svaki put su bili iznova razočarani što se u praksi ne mogu primjenjivati zakoni kojima se federalna izvršna vlast hvali.
Radi se o tome da ni 13 mjeseci nakon usvajanja zakona nadležne institucije nisu donijele podzakonske akte kako bi oni koji sami proizvode energiju mogli viškove puštati u mrežu. Mnogi privrednici i građani ugradili su solarne panele na svoje objekte i proizvode više električne energije nego što im je potrebno. Viškovi te energije propadaju jer nadležne institucije nisu završile svoj posao.
Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede BiH razočaran je što se danas usvojeni energetski zakoni ne mogu primjenjivati.
“Više puta smo čuli kako predstavnici Vlade govore o tom setu energetskih zakona kao jednom od dokumenata koji su usvojeni u ovom mandatu, mada su oni poprilično bili pripremljeni, čak i prošli neke parlamentarne procedure i u prošlom sazivu Parlamenta i Vlade FBiH, ali nominalno su usvojeni 1. augusta prošle godine. Ono što možemo reći i kao ljudi iz struke, ali i kao građani Federacije BiH, zasad jedino što se primijenilo iz tih energetskih zakona su, nažalost, poskupljenja cijene električne energije i prelazak sa sistema javnom snabdijevanja na tržišne uslove snabdijevanja za sve kupce osim domaćinstava i javnih ustanova i određenih budžetskih korisnika”, ističe za Buku Jerlagić.
U Ministarstvu muk
Zbog čega nisu usvojeni podzakonski akti, odnosno zbog čega se zakoni ne primjenjuju u praksi, pokušali smo saznati u Ministarstvu energije, industrije i rudarstva FBiH, ali ni nakon deset dana nismo dobili odgovor. Upit smo poslali na tri adrese u resornom ministarstvu, ali uzalud.
Ni Jerlagiću nije jasno zbog čega nadležne institucije nisu uradile svoj posao.
“Šta je razlog zbog čega još nije došlo do donošenja podzakonskih akata i na stotine projekata malih fotonaponskih elektrana koje su mogle biti instalirane na krovovima domaćinstava, zaista ne znam, ali vrijeme od godinu dana je predugo da se takvi akti ne bi donijeli i da se ti dobri zakoni kada je u pitanju “prosumer model” ne bi već primjenjivali”, smatra bivši direktor EPBiH.
Da su se energetski zakoni do sada počeli primjenjivati, ocjenjuje Jerlagić, imali bismo znatno stabilniji energetski sistem.
“Imali bi te viškove energije pogotovo u vrijeme ljetnih mjeseci, kada bi u toku dana višak energije išao u sistem, a elektroprivrede bi nauštrb te energije koja dolazi iz tzv. disperziranih proizvođača električne energije mogla na neki način nešto malo vode akumulirati u hidroelektranama, pa tu vodu imati u periodu kada u toku noći više nema solarne energije, da se na takav način upravlja sistemom. Na neki način sam sudionik velikog broja projekata, jer naša kompanija je instalirala preko 15 megavata, većinom na krovovima u industriji i vrlo dobro znam kroz kakve probleme prolaze privrednici i vlasnici fotonaponskih elektrana. Praktično, ako jedna kompanija radi samo u jednoj smjeni, već iza 15 ili 16 sati, taj višak energije ne može ići u mrežu i takve se elektrane moraju gasiti. One kompanije koje rade u dvije, ili eventualno u tri smjene, one nemaju taj problem i sva ta energija se može, žargonski rečeno progutati unutar tog proizvodnog pogona. Međutim, kompanije koje rade u jednoj smjeni zaista imaju problem”, objašnjava Jerlagić.
Otkrio nam je i druge mane u energetskim zakonima, a koje stvaraju poteškoće velikim privrednicima.
“Veliki problem je što je nekako bez jakih javnih rasprava, bez prisustva Udruženja poslodavaca donesen podzakonski akt koji praktično definira gornju granicu instalirane snage fotonaponske elektrane za vlastite potrebe i to je 150 kWh za industrijske potrošače, a čini mi se 10 kWh za domaćinstva. Obavio sam i neke razgovore s Udruženjem poslodavaca i smatram da bi trebali tražiti od FERK-a kao regulatora da dođe do korekcije limitacije te snage. Ako neka kompanija ima zakupljenu angažovanu snagu od 500 kWh, ima svoju trafostanicu, ima proračune kabela kojima je došla energija od 500 kWh da je troši, ne vidim razloga zbog čega se limitirala maksimalna proizvodnja u tzv. prosumer modu od 150 kWh i zbog čega se nije dozvolilo takvim kupcima da imaju maksimalnu angažovanu snagu koju su zakupili za svoj sistem, da imaju i elektranu te iste angažovane snage”, govori Jerlagić.
Ni sam nije siguran koji je bio motiv onih koji su usvojili ovakav akt.
“Ne znam koji je motiv, da li je možda da se ostane više u zoni nekog komfora s tom manjom instaliranom snagom fotonaponske elektrane, lakše je upravljati nego kada je to neka značajnija snaga. S druge strane, postavlja se pitanje zašto sputavamo investitore koji imaju novac i koji žele da imaju proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, i da se na taj način praktično smanjuje emisija CO2. Ne vidim razloga zašto sputavati nekoga ko ima transformatorsku stanicu od 1 ili 2 megavata, a oni su ograničeni da ne mogu imati više od 150 kWh fotonaponske elektrane”, naglašava Jerlagić.
Za poskupljenje struje “podzakonski akti” se lako donesu
I dok se znatno kasni s provedbom reformi i olakšavanjem građanima i privredi, nije se kasnilo s poskupljenjem električne energije u Federaciji BiH, i to samo za korisnike Elektroprivrede BiH. Ona je od 1. augusta ove godine i zvanično skuplja za domaćinstva. Tada je federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vedran Lakić ustvrdio da će cijena struje za 85 posto kupaca biti veća za samo 2.50 KM.
Međutim, ovih dana mnogi građani na društvenim mrežama objavljuju kako im je račun za mjesec august viši za 20 ili 25 KM. No, možda su svi ovi građani unutar tih 15 posto nesretnika.
