U našim skladištima imamo žitarica u skladu sa evropskim potrebama i sigurno je da tri mjeseca možemo hraniti kompletno stanovništvo Federacije BiH sa žitnim i derivatima žita.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervjuu za Fenu govorio je o socijalnim i ekonomskim kretanjima koja su uslovljena globalnim poremećajima, mjerama koje Vlada poduzima da se ublaže posljedice tih poremećaja, kao i o ukupnom radu Federalne vlade.
Fena: Poskupljenja su već mjesecima problem koji najviše opterećuje građane i svi se pitaju dokle će ovi udari na njihove džepove trajati. Imate li Vi prognoze do kada će cijene nastaviti rasti?
Novalić: Teško je bilo šta prognozirati. Inflacija je trenutno najveći ekonomski izazov svugdje u svijetu. Nakon protekle dvije pandemijske godine, u ovoj godini suočili smo se s jednom od najvećih ekonomskih kriza. Jedan od najvećih prioriteta nam je ublažavanje njenih posljedica.
Da bi bilo jasnije odakle dolaze ova poskupljenja treba sagledati cijelu situaciju kako nastaje taj lanac cijena.
Važno je da ljudi razumiju da Rusija i Ukrajina zajedno čine četvrtinu svjetskog izvoza pšenice i ječma, te 15 posto svjetskog izvoza kukuruza. Dakle petina stanovništva naše planete konzumira pšenicu iz Rusije i Ukrajine.
Jasno je da i najmanji poremećaj na tržištu u ovim državama, a pogotovo rat u Ukrajini, neminovno dovodi do problema u snabdijevanju, pa tako i do rasta cijena.
Uz to, nedavno sam čitao jedan izvještaj Svjetske banke gdje se ističe da prirodni gas predstavlja 70 do 80 posto ukupnog učešća u proizvodnji amonijaka. Amonijak je ključan u proizvodnji đubriva. A jedni od najvećih proizvođača i izvoznika đubriva na svijetu su Rusija i Bjelorusija.
Svi znamo da su u poljoprivrednoj proizvodnji dva najveća troška đubrivo i obrada zemlje za koju je potrebna nafta. Dakle, i u obradi zemlje ključna je energija, nafta i gas, koji su poskupjeli iz očiglednih globalnih razloga, a posljedično je poskupjela i hrana.
Umjesto da se bavimo prognozama, mi u Vladi Federacije odlučili smo se fokusirati na izradu planova i sprovođenje konkretnih poteza i mjera koje imaju za cilj da u jednom dijelu pomognu građanima, pogotovo osjetljivim grupama.
Konačno, svjedoci smo da američka i evropska centralna banka podižu kamante stope, što je važan korak u borbi protiv inflacije, premda će kao rezultat toga vjerovatno doći do usporavanja globalne ekonomije, što je nažalost cijena koju će biti potrebno platiti radi dugoročnog oporavka.
Fena: Šta Vlada Federacije radi i šta dodatno planira uraditi da pomogne građanima u ublažavanju tih posljedica?
Novalić: Prije par dana sam predložio i Vlada je prihvatila moju inicijativu da izradimo program pomoći kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflacijom. Program ćemo provoditi kao dodatne intervencije uz mjere koje već daju rezultate a kako bi i dodatno ublažili negativne posljedice po kupovnu moć i životni standard građana Federacije, posebno onih nižeg materijalnog statusa.
Kada je naša država u pitanju, jedan od izazova je i što BiH ne spada u zemlje koje se protiv negativnih ekonomskih posljedica mogu boriti svojom monetarnom politikom. Da bi vam bilo jasnije šta znači ta mogućnost pomenut ću samo primjer da je tokom pandemije u Americi u promet pušteno 13 hiljada milijardi dolara novog novca. Dakle, samo papirni novac u cirkulaciji u Americi se povećao za trećinu. Nešto slično se desilo i sa Evropskom unijom i kada imate previše novca koji prati ograničenu količinu roba i usluga, onda neminovno imate inflaciju. To su eksterni faktori na koje nemamo uticaja.
Naravno da građani traže i moraju dobiti adekvatan odgovor vlasti na ove teške izazove, ali vlade entiteta su limitirane i nemaju nadležnosti za, primjerice, donošenje odluka kakve je donijela Republika Hrvatska. Za građane mnogo toga zavisi od odluka sa nivoa države, gdje se odlučuje o eventualnim promjenama PDV-a i ukidanjima akciza.
Sve što donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine mi ćemo primijeniti. Mislim da bi bilo svrsishodno da se na državnom nivou donesu odluke o privremenom smanjenju PDV-a na neke od osnovnih životnih namirnica i lijekova. Isto tako podržavam svako rasterećenje i ublažavanje udara na budžete naših građana kada su u pitanju cijene goriva, ali o tome se odlučuje na nivou BiH.
Svjesni da je najveći teret i odgovornost na fiskalnoj politici, mi u Vladi Fedracije poduzeli smo niz mjera koje jesu u našoj moći i zato smo ovogodišnji budžet od 5,6 milijardi KM koji je najveći u historiji Federacije, usmjerili najviše za pomoć građanima.
Mi i dalje ograničavamo marže za osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate. Naša Federalna uprava inspekcija danonoćno kontroliše provođenje tih Vladinih odluka kako bi se spriječilo ekstraprofiterstvo. Od početka ove godine do sredine juna inspektori su u FBiH izdali više od hiljadu prekršajnih naloga sa ukupnom kaznom od skoro million maraka.
Usvojili smo rekordan budžet za poljoprivredu od 106 miliona KM. Podijelili smo našim poljoprivrednicima putem robnih rezervi 1,4 miliona litara besplatnog goriva u vrijednosti od 5 miliona KM, kako bismo povećali domaću proizvodnju i postali što nezavisniji. Očekujemo da će pozitivni efekat ove mjere biti niža otkupna cijena pšenice.
U našim skladištima imamo žitarica u skladu sa evropskim potrebama i sigurno je da tri mjeseca možemo hraniti kompletno stanovništvo Federacije BiH sa žitnim i derivatima žita.
Na našu inicijativu je Vijeće ministara zabranilo izvoz peleta i ogrijevnog drveta. Ni tu nismo stali. Naše inspekcije šaljemo na teren da provjeravaju kakvo je stanje zaliha i kako trgovci i proizvođači formiraju cijene ogrijevnog drveta, peleta, briketa. Očekujemo uskoro prve izvještaje kako bismo i na tom polju zaštitili dodatno građane od neopravdanih poskupljenja i spriječili eventualna ekstra profiterstva.
U prehrambenoj industriji zavisimo od nekoliko ključnih proizvoda: mliječnih, pšenice, uljarica, odnosno onih za uzgoj ulja, te kukuruza za uzgoj stoke i proizvodnju mesa.
Mi već dajemo značajne poticaje za mlijeko i zahvaljujući tome proizvodimo sasvim dovoljne količine za potrebe našeg stanovništva, ali i za izvoz. Imamo balans između izvoza i uvoza mlijeka. To nam daje za pravo da isto možemo uraditi sa pšenicom i sa uljaricama. Sve možemo proizvesti za svoje potrebe i slučaj mlijeka nam to potvrđuje.
Fena: Cijene plina, posebno goriva enormno i gotovo svakodnevno skaču, strahuje se i od poskuplenja struje, kako rješavate problem energenata?
Novalić: Dok s jedne strane ne možemo uticati na cijene nafte i gasa, imamo barem sreću, za razliku od mnogih drugih zemalja, da možemo uticati na cijene struje. Kao što znate, ona nije, niti će poskupjeti u ovoj godini. To sam obećao i to će tako ostati. Istovremeno, Federacija subvencionira račune za oko 80.000 socijalno ugroženih korisnika.
Našu energetsku nezavisnost vodimo putem održavanja proizvodnje sopstvene struje, jer nju proizvodimo. Zato smo između ostaloga podržali i nastavak rada blokova 4 i 5 termoelektrana Tuzla i Kakanj. Tako osiguravamo da Federacija ne bude prisiljena uvoziti električnu energiju koja je višestruko skuplja u zemljama Evropske unije.
Vrlo brzo će na dnevnom redu Vlade Federacije BiH biti razmatran i Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije koji smo pripremili u saradnji s našim partnerima iz međunarodne zajednice.
Što se tiče gasa i goriva, skladišta su nam trenutno jedino rješenje za ublažavanje šokova koji se pojavljuju na tržištu. Radimo intenzivno na provođenju nekoliko rješenja.
Naše rezerve povećavamo u Blažuju, gdje je već započela rekonstrukcija naftnih terminala, kapaciteta 42 miliona litara. Pozvali smo BH Gas da u Kladnju što prije projektuje skladište gasa. Također, razgovarao sam sa direktorom Terminala u Pločama i tražimo najbrži put koji ćemo preći kako bismo u tamošnjim terminalima izgradili skladište za ukapljeni gas. Radimo i na novim kapacitetima u Bihaću i Mostaru. Naše procjene su da ćemo tako osigurati četvrtinu zaliha gasa i goriva.
Očekujem da uskoro budemo u mogućnosti početi i s projektom Južne interkonekcije koji je alternativa da ne budemo ovisni samo o ruskom gasu. Siguran sam da će potrebne procedure u Domu naroda vrlo brzo biti završene da bismo pristupili procesu projektovanja.
Fena: Kakvo je trenutno stanje s rezervama osnovnih životnih namirnica?
Novalić: Vlada ima mehanizme zaštite i dovoljno robnih rezervi. U njima je trenutno dostupnih roba u vrijednosti od 30 miliona KM. Sa dva miliona KM budžet Direkcije robnih rezervi FBiH ove godine smo povećali za deset puta, odnosno na 20 miliona.
Već sam spomenuo rekordna ulaganja u poljoprivredu, nastavak ograničavanja marži za osnovne namirnice i gorivo. Osim toga, mi iz ovogodišnjeg budžeta pružamo do sada najveću finansijsku podršku socijalno ugroženim kategorijama. Razmišljamo i o socijalnim paketima za njih, a planiramo i nove intervencije putem naše Direkcije za robne rezerve kada su u pitanju cijene brašna.
Predano radimo na tome da održimo kupovnu moć naših građana slabijeg imovnog stanja, od povećanja penzija i boračkih naknada, uvođenja dječijeg dodatka, primanja za roditelje njegovatelje koji moraju 24 sata dnevno da brinu o svojoj djeci, do podrški zapošljavanjima i mladim ljudima.
Fena: Kada spominjete osobe slabijeg imovnog stanja, mnogi s kritikama komentiraju Vaše izjave da ste protiv subvencioniranja određenih proizvoda i da, kako se citira u javnosti, “ne treba pomagati bogatima”. Je li to tačna interpretacija?
Novalić: Nije tačna i navikao sam već na to da se moje izjave pogrešno i vankontekstualno interpretiraju, ali sve je to u roku službe. Moj stav je da ne možemo subvencije davati svima.
Kada sam o tom govorio, rekao sam da se javni novac ne može trošiti da bi se smanjila cijena proizvoda koji potom mogu da kupe po nižoj cijeni i bogati i siromašni. Jer, šta ste postigli ukoliko koristite poreske prihode da i onima dobrog imovnog stanja olakšate kupovinu hljeba i goriva? To onda nije pravedeno društvo.
Ja sam, s druge strane, više za to da se iskoriste poreski prihodi da bi direktnim transferima dali novac onima kojima je on najviše potreban. Dakle, kroz modele intervencije prema najugroženijim. To je ekonomski efikasniji i pravedniji način.
Fena: Šta činite da biste spriječili pad privrede u Federaciji?
Novalić: Učinilo smo već mnogo, a trenutno analiziramo stanje i mogućnosti donošenja dodatnih mjera. Svjesni smo da jačanje potrošnje ne ide u korist usporavanju inflacije, ali to je nekonvencionalni instrument očuvanja životnog standarda. Treba znati da smo mi za dugoročni razvoj naše ekonomije, u ovogodišnjem federalnom budžetu izdvojili značajna sredstva od 229 miliona KM za izgradnju putne infrastrukture.
Da bi spriječili pad naše privrede mi zbog toga ulažemo toliko u infrastrukturu, jer ona ima najveći multiplikativni efekat. U kontinuitetu razvijamo programe i zakonska rješenja koja imaju za cilj jačanje naše privrede. Sjetite se samo novčane podrške tokom pandemije, a početkom ove godine isplatili smo 60 miliona KM kao podršku skoro 25.000 obrtnika. U aprilu smo izdvojili 45 miliona za program zapošljavanja te 16 miliona za startupe.
Fena: Šta smatrate dosadašnjim najboljim rezultatima ove Vlade Federacije?
Novalić: Naše vođenje javnih finansija je domaćinsko. Posebno veliki rezultat smo postigli na dosadašnja četiri polja reforme: radnom, boračkom, penzionom i socijalnom. Ponosan sam na programe i projekte koji su od životne važnosti za naše penzionere, borce, porodice s djecom, roditelje njegovatelje, pronatalitetnu politiku.
Iako smo imali dvije godine pandemije, poreski prihodi su rasli i danas smo bogatiji za više od 7 milijardi KM. Na početku našeg mandata 2015. godine, BDP je bio 17,83 milijarde, a sada prelazi 25 milijardi KM. Izvoz je godišnje u vrijeme bivše Vlade rastao 250 miliona KM – a naš izvoz u prosjeku je 500 miliona KM godišnje. Dakle, duplo.
Za Federaciju je 2021. bila najuspješnija kada su u pitanju bruto domaći proizvod, izvoz i javni prihodi. Navest ću još samo nekoliko primjera.
Kada smo došli, kasnile su penzije, kasnili su poticaji za poljoprivredu, postojali su ogromni dugovi za Autoceste. Sve smo to uspjeli sanirati, vratiti i ustabiliti isplate i investicije.
Otkako je počeo naš mandat 2015. pa do prošle godine iz budžeta FBiH za poticaje u poljoprivredi izdvojeno je ukupno 531,5 miliona KM.
U periodu 2015- 2019. iznos investicija Javnog preduzeća Ceste FBiH iznosio je 145,5 miliona KM, a za 2020. i 2021. predviđen je iznos od 483 miliona KM investicija. U periodu 2015-2022. vrijednost izgrađenih puteva, objekata, dionica autoputeva, koji su JP Autoceste FBiH povećana je za 1,416 milijardi KM ili 85 posto.
Dodatno i ove godine smo iz federalnog budžeta izdvojili 239 miliona KM za kantone, općine i gradove. To činimo već treću godinu zaredom.
Federacija je tokom pandemije ponijela najviši teret, što je očekivano jer smo najjači. Privredi FBiH i nižim nivoima vlasti iz budžeta Federacije kroz zakone i uredbe transferirano je ukuono 826,5 miliona KM. Sa ovih 239 miliona ove godine, to je za trogodišnji period iznos veći od milijardu.
Kao dodatni vid asistencije privredi Razvojnoj banci FBiH, u svrhu uspostavljanja garantnog fonda kreditnog potencijala od milijardu KM, Vlada FBiH je transferirala 100 miliona KM.
Sretan sam da su naši napori u pandemiji prepoznati i pohvaljeni čak i u posljednjem izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), gdje je navedeno da su sve mjere koje smo poduzimali bile u potpunosti usklađene sa mjerama koje su poduzimale zemlje članice G20.
Na stabilizaciji radimo i dalje, konstantno, osiguravajući direktne podrške građanima iz budžeta, povećanje plata, penzija, naknada boračkim i socijalnim kategorijama. Istina je da poreski prihodi rastu. To ujedno znači da se naša ekonomija oporavlja i raste. Činimo sve da taj novac vratimo privredi i građanima.
Fena: Kako se taj novac dijeli građanima?
Novalić: Poređenja radi, kada se govori o višku javnih prihoda i percepciji da država samo ubire poreze, a da se ne zna gdje oni idu, prihodi od indirektnih poreza su na nivou Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci porasli za 740 miliona KM.
Federaciji BiH, dakle našoj centralnoj vladi bez kantona i opština, od tog iznosa je pripala sedmina, ili nešto više od 100 miliona. Upravo toliko ćemo, naprimjer, iz federalnog budžeta davati godišnje za dječji dodatak. To je način na koji mi građanima vraćamo novac, posebno onima kojima je najviše potreban.
Naše osnovno opredjeljenje je da svi naši građani moraju imati jednaka prava bez obzira u kojem kantonu žive. Uvećali smo boračke naknade za što od ove godine izdvajamo dodatnih 50 miliona KM godišnje. Uduplali smo budžet za naše poljoprivrednike. Uduplali smo podršku povratnicima.
Kroz novi zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, slabijeg imovinskog stanja, uvodimo dječiji dodatak od 103 KM mjesečno do 18. godine, što je tri puta više od dosadašnjeg prosjeka.
Ujednačili smo prava sve djece, jer smo prepoznali diskriminaciju s obzirom na to da nisu svi kantoni isplaćivali ovu naknadu.
Donijeli smo Zakon o roditeljima njegovateljima. Iako je, nažalost, bilo određenih kašnjenja u početku njegove provedbe, sretni smo da su konačno počela da se izdaju prva rješenja za roditelje koji moraju isključivo da brinu o svojoj djeci.
Sretan sam zbog tih majki i očeva koji će moći da njeguju svoje članove porodica s invaliditetom, a da će pri tome imati mjesečne naknade i pravo na doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje.
Isto je i sa Zakonom o biomedicinski potpomognutoj oplodnji gdje parovi nisu imali jednaka prava jer su kantoni to različito uređivali. Sada će svi parovi u FBiH pod jednakim uvjetima imati pravo na liječenje BMPO-om na teret budžeta Federacije. Za te mjere pronatalitetne politike ćemo izdvajati 10 miliona maraka godišnje. Dakle, više od 200 miliona KM u godini dajemo samo za socijalno pravedne i programe zapošljavanja kojima ublažavamo posljedice poskupljenja.Također, uredili smo naknade za porodilje, koje su se isplaćivale različito od kantona do kantona ili se nisu nikako isplaćivale. Kantonima smo dakle oslobodili sredstva da mogu povećati naknade porodiljama.
Fena: Šta je s penzionerima?
Novalić: Kada smo 2015. godine došli zatekli smo dugovanja u Fondu tolika da su isplate penzija značajno kasnile. Danas je sve drugačije. U okviru naše reformske agende mi smo, među ostalim, napravili već ogromne pomake tako što smo reformisali Zakon o radu i Zakon o PIO. Novi Zakon o PIO kojeg su penzioneri čekali 20 godina konačno je postavio pravedan bodovni sistem. Zahvaljujući stanju naše ekonomije i Zakonu o PIO-u, u maju su isplaćene uvećane penzije, a na to dolazi sad u junu i naredno povećanje, što će ukupno biti 11 posto za ovu godinu. Naprimjer, penzioner koji je početkom ove godine primao prosječnu samostalnu penziju će od juna ove godine primate za 54 KM veću. Razmišljamo i o dodatnim mjerama kako da u ovoj godini još više pomognemo penzionerima.
Fena: A šta činite za mlade?
Novalić: Za mlade se iz federalnog budžeta kanališe novac iz više izvora. Radimo to putem više ministarstava, programa i projekata. Žao mi je što nemamo ministarstvo za mlade da to radimo sve na jednom mjestu. Mladi iz federalnog budžeta konzumiraju najviše novac iz resora sporta, kulture, obrazovanja. Ove godine povećali smo budžete federalnih ministarstava kulture i sporta te obrazovanja i nauke za nešto više od 10 miliona KM. Oni u ovoj godini zajedno iznose oko 28 miliona KM. Trenutno, putem Ministarstva finansija izdvajamo 15 miliona KM iz federalnog budžeta, a još 15 miliona osigurava Union banka za povoljne stambene kredite mladima. To je 30 miliona KM za stanove za mlade koji od 10. juna ove godine mogu aplicirati za ove stambene kredite, a koje već petu godinu zaredom subvencionira Vlada Federacije. Za mlade je namijenjen svakako i Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji za koji će se izdvajati 10 miliona KM godišnje. Od 61 milion KM za dva programa pomoći pri zapošljavanju i samozapošljavanju koje dajemo tokom ove godine kompanijama sufinansiramo zapošljavanje novih radnika u iznosu od 45 miliona, a za samozapošljavanje smo osigurali 16 miliona.
Fena:Kakva je sudbina donošenja fiskalnih zakona?
Novalić: Nadam se da će ih Federalni parlament uskoro konačno usvojiti, jer naš plan ekonomskih reformi na donošenju zakona o porezu na dohodak i doprinosima usko je vezan uz opredjeljenje Vlade Federacije za izgradnju socijalno pravednog društva. Kroz inkluzivan proces sa socijalnim partnerima, sinidikatima, poslodavcima, stručnjacima, dogovaramo zakon o minimalnom primanju. Želimo porast minimalnih plata, ali da obaveze ne budu veće, nego da se uz dogovor sa socijalnim partenerima poveća plata, a obaveze ostanu iste. Ekonomisti razumiju potrebu rasterećenja troškova plata i stvaranja prostora za njihovo povećanje. To je svugdje u svijetu trend i mi ćemo morati to pratiti.
Meni bi najlakše bilo reći - hajde da neoporezivi dio plate bude 1.500 KM, a ne 800 KM. Kada je u pitanju neoporezivi dio plate, važno je razumjeti i da se ovdje radi o porezu na dohodak koji predstavlja isključivi prihod kantona i lokalnih zajednica i da nivo Federacije nema ništa od toga.
Podsjetit ću da naš prijedlog zakona o porezu na dohodak predviđa da će više od 90 posto radnika u Federaciji BiH plaćati manji porez. Na primanja do 800 KM se neće naplaćivati porez i najmanje polovina radnika u Federaciji BiH neće plaćati ništa poreza na dohodak.
Predloženi novi zakon o doprinosima snižava bruto opterećenje na platu s 41,5 na 32,5 posto i stvara pretpostavke za rast plata u privatnom sektoru. Novi doprinosi rasterećuju privredu i donose veće penzije, a što je svakako jedan od naših narednih ciljeva kako bismo nakon sadašnjeg povećanja od 11 posto išli i na dodatna, a kako bismo našim penzionerima što više omogućili da lakše podnesu posljedice poskupljenja. Procijenili smo i da će godišnje rasterećenje privrede biti oko 400 miliona maraka, što će stvoriti prostor za nove investicije, radna mjesta i realni rast plata, a što jeste suština i namjera donošenja ovih novih zakona.
