Nova Vlada Njemačke ne zna šta će sa zapadnim Balkanom

Razgovarao: Sead Numanović

Zapadni Balkan bio je jedan od prioriteta prošle Vlade Njemačke Olafa Scholza.

Sada to više nije slučaj.

Kabinet Friedricha Merza ukinuo je i poziciju specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, kao i sve ostale pozicije specijalnih izaslanika.

Šta region i Bosna i Hercegovina može očekivati od zvaničnog Berlina naredne četiri godine? Hoće li se region "žrtvovati" zarad "sređivanja" odnosa unutar EU...

Boris Mijatović, zastupnik Zelenih u Bundestagu, u razgovoru za Politicki.ba govori u ovim temama.

Najavljuje svoj pojačani angažman u njemačkom parlamentu i lobiranje za interese našeg regiona.

Ostajemo važan partner

Formirana je nova njemačka vlada. Šta zemlje zapadnog Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, mogu očekivati?

- Nova njemačka vlada i novi ministar vanjskih poslova utvrdili su agendu za naredne četiri godine i definirali svoje prioritete u vanjskoj politici. Što se tiče novog koalicionog ugovora i prvih izjava, nova vlada će promijeniti svoje prioritete. Dok je bivša vlada sa zelenim ministrom vanjskih poslova eksplicitno istakla zapadni Balkan među glavnim prioritetima, nova vlada, čini se, ne slijedi te ambicije.

Za Bosnu i Hercegovinu, i za zemlje zapadnog Balkana općenito, Njemačka će ostati važan partner i u ovom novom zakonodavnom mandatu, ali ne vidim isto postavljanje prioriteta kao u prošlom zakonodavnom periodu.

Lično, nastavit ću češće stavljati zapadni Balkan na dnevni red Bundestaga i nastavit ću vrlo vrijedne razmjene s akterima sa zapadnog Balkana kao i s kolegama zastupnicima Bundestaga u Odboru za evropske poslove.

Više neće biti njemačkog izaslanika za zapadni Balkan. Šta to znači?

- Specijalni izaslanik za zapadni Balkan bila je novoosnovana pozicija njemačke vlade u prethodnom zakonodavnom periodu. Budući da je zapadni Balkan bio među glavnim prioritetima prethodne vlade, dodjeljivanje takve pozicije bio je logičan korak.

Kako sada vidimo da se i druge pozicije i izaslanici u Ministarstvu vanjskih poslova uklanjaju, čini mi se da nova koalicija CDU/CSU i SPD još nije precizirala svoj fokus.

Crna Gora ne smije čekati

Koalicioni sporazum CDU/CSU-SPD ne favorizira proširenje EU. Kažu da bi EU prvo trebala preurediti, ukinuti jednoglasnost u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, a zatim raditi na prijemu novih članica. Šta mislite o tome?

- Istina je da Evropskoj uniji trebaju unutrašnje reforme, posebno u pogledu odluka koje zahtijevaju jednoglasnost. Ovo je i stav naše Zelene grupe o proširenju EU, naime da proširenje može ići samo ruku pod ruku s procesima unutrašnjih reformi. Ipak, snažno ohrabrujemo zemlje kandidate da nastave svojim reformskim putevima, kako bi proces proširenja mogao napredovati.

Uspjeh ovih reformi trebao bi značiti pristupanje EU kao zagarantirano.

Kao primjer: Crna Gora izgleda slijedi vrlo ambiciozne ciljeve – teži da postane 28. država članica EU 2028. godine. Po mom mišljenju, ako Crna Gora ispuni ciljeve, EU ne bi trebala odgovoriti: "molimo vas da pričekate dok ne završimo naše reforme". Smatram da se obećanih rasporeda treba pridržavati: i u zemljama kandidatima i u EU.

Ovdje nova koalicija, po mom mišljenju, još uvijek ne pokazuje dovoljno perspektiva.

Srbija se mora demokratizirati. To traže i njeni građani

Kakvu politiku nove njemačke vlade očekujete prema Srbiji? Novi ministar vanjskih poslova - prvi put nakon mnogo godina - dolazi iz CDU-a i neposredno prije nego što je postao šef diplomatije, posjetio je Aleksandra Vučića u Beogradu...

- Vučićeva stranka, SNS i CDU/CSU pripadaju istoj stranačkoj porodici, odnosno Evropskoj narodnoj stranci (EPP) u Evropskom parlamentu, tako da bismo trebali očekivati da će biti razgovora i razmjene između novog njemačkog ministra vanjskih poslova i Vučića.

Međutim, Srbija je zemlja kandidat za EU, tako da bi Srbija trebala biti odgovorna kada je u pitanju poštovanje zajedničkih vrijednosti. Kao zemlja kandidat za EU, Srbija je obavezna da poštuje i primjenjuje vrijednosti kao što su sloboda okupljanja i sloboda govora, vladavina prava i transparentnost.

Po mom mišljenju, postoje razumni zahtjevi za demokratskim standardima, za nezavisnim pravosuđem, za izbornim sistemom koji garantira slobodne i poštene izbore.

To je razlog zašto su ljudi u Srbiji na ulicama.

Oni zahtijevaju državu koja funkcionira, koja poštuje vladavinu prava i oslobođena je korupcije i klijentelizma.

Ovdje ne bi trebalo biti nikakvih političkih cjenjkanja.