"Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u RS previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane".
Razgovarao: Sead Numanović
Ambasador Njemačke u Bosni i Hercegovini Thomas Fitschen dao je intervju za Politicki.ba.
Kako to u diplomatiji uvijek biva, indikativni su njegovi odgovori. Kako ono što je odgovorio, tako i ono što je možda i "preskočio".
Šta je politika Njemačke prema Bosni i Hercegovini? S jedne strane imamo Rezoluciju Bundestaga, a sa druge djelovanje Christiana Schmidta. U Rezoluciji se zagovara "građanizacija" BiH. Svojim zadnjim intervencijama u Izborni zakon i Ustav entiteta F BiH, Schmidt je ojačao etnizaciju BiH.
- Savezna vlada je u svom koalicionom sporazumu jasno stavila do znanja da je zapadni Balkan za nju vanjskopolitički prioritet. Berlinskim procesom je i savezni kancelar Olaf Scholz stavio svoj lični fokus na region.
Nedavno je i ministrica vanjskih poslova Baerbock, tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova Konakovićem na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, podvukla da ovaj region, a time i BiH, ima svoje mjesto u EU!
Prošlogodišnja rezolucija Bundestaga također jasno pokazuje da je Njemačka na strani BiH. Njemačka podržava približavanje Bosne i Hercegovine EU i poziva na bližu regionalnu saradnju u Berlinskom procesu. Osim toga, od ljeta 2022. god. i Bundeswehr je ponovo aktivan sa vojnicima u okviru EUFOR- Althea.
S našim parnterima u BiH također postoji apsolutna saglasnost o EU i NATO perspektivi BiH. To je još jednom istaknuto dodeljivanjem kandidatskog statusa za članstvo u EU u decembru 2022. Postoji realna perspektiva za EU, ali ona zahtijeva odlučne reforme.
Njemačka je bila od samog početka za mir u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika – koji, kao međunarodni predstavnik, svoj mandat crpi iz Dejtonskog sporazuma, ugrađena je kao integralni dio u njemu. U izvršavanju svog mandata visoki predstavnik je nezavisan. Njegove dosadašnje odluke su na primjer doprinijele tome da se održe izbori i da budu transparentniji.
Osim toga, je Agendom 5+2 koju je utvrdilo Vijeće za implementaciju mira Dejtonskog sporazuma u 2008. godini jasno definisano šta je potrebno za zatvaranje OHR-a. Nažalost je BiH još uvijek daleko od ispunjavanja ovih uslova.
Šta su prioriteti Njemačke u BiH? Na ekonomskom, ali i na politickom planu? Zagovarate li i Vi formiranje vlasti na čelu s Osmorkom, makar to značilo i novu intervenciju visokog predstavnika u tom smjeru? (Prema medijskim navodima, njemački zvaničnici zaduženi (i) za BiH protiv su intervencije Schmidta i zahtijevaju da se stranke u entitetu F BiH dogovore. To je tačno?)
- Njemačka je pouzdan i snažan parntner na strani BiH na putu ka EU. To je jasan vanjskopolitički prioritet Njemačke.
U 14 prioriteta Evropske komisije iz 2019. jasno je navedeno koje su reforme neophodne na tom putu. Reforme nisu važne samo za pristupanje EU, one će prije svega imati trajni pozitivan uticaj na živote ljudi u BiH.
Uz političku volju, brzo mogu biti implementirani. Sada je prije svega važno da se započne i uhvati u koštac sa reformama. Previše vremena je već protraćeno.
Sada je na novoizabranim političarima da zaista i iskoriste šansu koju pruža kandidatski status.
Dosta brzo formiranje vlasti na državnom nivou je bio prvi pozitivan signal. Ali političari ne bi trebali sada stati na tome. Važno je graditi na ovim prvim pozitivnim pomacima i brzo pokrenuti zemlju sprovođenjem konkretnih reformi.
O sastavu Vlade Federacije odlučuje Parlament Federacije većinom koju su glasači odredili 2. oktobra.
U ekonomskoj oblasti bilježimo sve veći interes za BiH kada je riječ o njemačkim kompanijama, koje s obzirom na probleme u globalnoj trgovini traže bliže proizvodne mogućnosti i izvore snabdijevanja – „near-shoring“ je ovdje ključna riječ. U tome se mogu pronaći velike mogućnosti za BiH i cijeli region zapadnog Balkana, ali one također zahtijevaju reforme i uklanjanje birokratskih prepreka. Istovremeno to podrazumijeva da zastoj u reformama ili čak –ovo se odnosi na RS - nazadovanje u reformama i secesionistička retorika predstavljaju otrov za ulaganja. Stoga bi ključni prioriteti trebali biti jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.
Također energetska kriza i zajednička borba protiv klimatskih promjena zahtijevaju velika ulaganja. BiH ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Okretanje od fosilnih energenata nije samo u smislu klimatske politike potrebno, već i u smislu ekonomske politike. Jer EU planira uvesti mehanizam koji će poskupiti proizvode proizvedene fosilnom energijom prilikom uvoza u EU. Njemačka podržava BiH u neophodnom napuštanju fosilnih energenata kroz bilateralnu razvojnu saradnju, ali i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa zapadnim Balkanom. Ovo regionalno klimatsko partnerstvo najavljeno je u okviru posljednjeg samita Berlinskog procesa 2022., a treba da se implementira u ovoj godini. Kao „kick-off“ događaj, Njemačka planira zajedno s Albanijom organizovati regionalni dijalog u Tirani početkom juna ove godine.
Također na posljednjem samitu Berlinskog procesa 2022. godine, šefovi država i vlada pet od šest zemalja zapadnog Balkana usvojili su Zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji. Obaveze sadržane u njoj bile su snažno potkrijepljene izjavama podrške, posebno od strane EU-Komisije. Nadamo se da će i Bosna i Hercegovina uskoro potpisati ovu značajnu deklaraciju.
I investitori iz Njemačke iz privatnog sektora vide odlične prirodne uslove u BiH za proizvodnju vjetroenergije. U Livnu na primjer treba da se izgradi sistem vjetroparkova koje bi gradila jedna njemačka firma. Osim čiste energije, projekat će regionu donijeti i nova radna mjesta i javne prihode putem lizinga. Međutim, da bi se iskoristio ovaj ogroman potencijal, potrebno je pojednostaviti komplikovane i često politički nabijene procedure odobravanja. Energetska tranzicija ne smije propasti zbog političkog raspoloženja.
Predsjednik entiteta Rs Milorad Dodik često je i brutalno prozivao Njemačku. Posebno mu je (bilo) omiljeno podsjećanje na period iz historije i vremena kada su nacisti vladali Njemačkom. S druge strane, Njemačka je prednjačila i prednjači u sankcioniranju njegovog režima. Molim Vas da navedete šta su do sada primjenjene sankcije (sa ili bez navodnika, obzirom i na to da "prave" sankcije, nameće samo EU, a njih nema jer nema konsenzusa) Njemačke prema vlastima entiteta Rs. Koji su to blokirani ili obustavljeni projekti privatnog njemačkog i javnog njemačkog sektora u manjem dijelu BiH? I kada bi se te sankcije mogle okončati? Obzirom da ne vidimo naznake promjene Dodikove politike nabolje (nagore vidimo svakodnevno), hoće li se i u kojim smjerovima njemačke sankcije prema Dodikovoj vlasti širiti?
- Prvo bih želio da istaknem da je Njemačka i dalje uključena u humanitarne projekte u RS. U to ubrajamo, na primjer, projekte humanitarnog deminiranja koje mi finansiramo. Samo u regiji Majevice to je trenutno 9 miliona eura. A i projekat stambenog zbrinjavanja izbjegličkih porodica u RS-u koji je prije nekoliko sedmica svečano otvoren (od strane Dodika) također je velikim dijelom finansiran njemačkim i EU sredstvima.
Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u RS previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane. A naravno da to za svakog poduzetnika igra ulogu– uzgred rečeno i za domaće firme u RS.
Tačno je, međutim, da je njemačka vlada odlučila da Republici Srpskoj uskrati kredite za četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura, a u ovom trenutku ne odobrava ni nove projekte. Razlog je taj što ne možemo usmjeriti novac njemačkih poreznih obveznika u entitet čije vodstvo koristi secesionističku retoriku i pokušava oslabiti državu u cjelini. Jer naša podrška treba da služi tome da uvede BiH u EU.
Ovo je velika šteta i nadam se da to prepoznaju i ljudi Republike Srpske – jer se ovdje radi o projektima koji bi dugoročno donijeli RS ekonomsku korist. Dakle, Njemačka ne samo da bi bila voljna finansirati takve projekte, već bi tada donijela i potrebni know-how (znanje) i prenijela ga u zemlju.
Savezna vlada je u više navrata jasno stavila do znanja da je preduslov za „business as usual“ (uobičajeno poslovanje) da RS prestane sa secesionističkim nastojanjima, vrati se u institucije (i tamo odbaci zauzeti stav blokada) i distancira se od nacionalističkog govora mržnje.
Nažalost, u ovom trenutku vidimo upravo suprotno.
Njemačka je najpopularnija destinacija i za migracije sa zapadnog Balkana. Šta kažu najnovije brojke - koliko je građana BiH prošle godine otišlo put Njemačke s kartom u jednom pravcu? Koliko je u zadnjih 10 godina? (Ako Vam nije zahmetli, imate li pri ruci i brojke za druge države iz našeg regiona - od Hrvatske i Srbije preko Albanije i Kosova, do Makedonije i Bugarske?)
- Mogu se složiti s Vama da postoji veliko interesovanje i potražnja za zapošljavanjem u Njemačkoj i korištenjem mogućnosti i programa koji su povezani s tim. Svake godine mnogi ljudi odlaze iz ove zemlje, što bi trebalo alarmirati domaće političare. Jer ne radi se samo o većoj zaradi koju možete dobiti u Njemačkoj, Švicarskoj ili Austriji. Mnogi odlaze uglavnom zato što im politička stagnacija, nedostatak jednakih prilika i nesigurnost oduzimaju mogućnosti u vlastitoj zemlji. A ustvari bi ova zemlja mogla imati veliki potencijal: mnoge njemačke firme bi željele ovdje uspostaviti ili kupiti proizvodne pogone, znači stvoriti kvalifikovana i dobro plaćena radna mjesta ovdje u zemlji. Tada bi i ljudi ostali. Međutim, prema istraživanjima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), skoro polovina svih mladih između 18 i 24 godine trenutno razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD-a), stopa migracije u Bosni i Hercegovini iznosi 20%. Ljudi odlaze jer ovdje ne vide budućnost za sebe i svoje porodice i to su loše vijesti.
Dobra vijest je da politika kroz reforme to može promijeniti i tako zadržati ljude u svojoj zemlji.
Dodik, opet on!, blokirao je usvajanje tri sporazuma iz Berlina. Da li i šta radite na tom polju i kada očekujete da će se Mobility Agreements početi primjenjivati? Konkretno, molim.
- Njemačka se već u pripremnoj fazi čvrsto zalagala za sporazume o mobilnosti. Tako je na primjer, specijalni izaslanik njemačke vlade Manuel Sarrazin prije samita u okviru Berlinskog procesa bio u Sarajevu i Banjoj Luci kako bi promovirao za pristupanje Bosne i Hercegovine sporazumima i otvorio regiju zapadnog Balkana za veću ekonomsku integraciju.
Tri od šest zemalja zapadnog Balkana već su ratificirale tri sporazuma o mobilnosti: Kosovo, Albanija i Crna Gora. Dakle, sporazumi su već stupili na snagu. Sjeverna Makedinija i Srbija su najavile skoru ratifikaciju.
Stoga se nadamo da će i BiH uskoro ratificirati sporazume o mobilnosti, jer će oni donijeti vrlo konkretne i direktne koristi ljudima u cijeloj BiH, dakle i ljudima u RS.
Zajedno sa našim partnerima nastavljamo ohrabrivati vlast i Parlament BiH da ratificiraju i implementiraju sporazume o mobilnosti. Naravno da se nadamo da odgovorni političari žele da iskoriste šanse koje donose sporazumi. To bi bilo od koristi ljudima u zemlji.
