Brojni projekti od šireg interesa koji se realizuju uglavnom na teritoriji entiteta Rs, a koji su bili jedan od uslova za formiranje vlasti na nivou BiH, poput HE „Buk Bijela“, Aerodroma Trebinje ili gasovoda prema Srbiji, ostali su blokirani zbog prijetnji secesijom i nepoštivanjem institucija države.
Rekao je to u pisanom intervjuu za CAPITAL premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić odgovarajući na pitanje šta je sa projektima koji su bili jedan od uslova za formiranje vlasti na nivou BiH.
„Štetu zbog toga trpe svi građani, a u nekim od konkretnih slučajeva najviše građani tog dijela BiH. Zato je potrebno sjesti za sto, konačno prihvatiti da vladavina prava podrazumijeva poštivanje državnog pravnog poretka u kojem je sasvim moguće i prihvatljivo da vam se nešto ne sviđa, ali sistem kakav jeste se mora poštovati dok se u zakonskoj proceduri eventualno ne izmijeni i ne poboljša“, rekao Nermin Nikšić.
Nikšić je odgovarao i na pitanja o stanju u energetskom sektoru FBiH, povećanju cijene električne energije, ali i situaciji u Naftnim Terminalima Ploče u koje federalni revizori nemaju pristup.
CAPITAL: Kako ocjenjujete finansijsku situaciju u Federaciji BiH?
Nikšić: Federacija BiH je finansijski stabilna, sigurna i razvija se. Ovo nije samo moja ocjena, nego ocjena vodećih svjetskih institucija za procjenu kreditnog rejtinga, Moody`s i Standard & Poor`s. Odgovornim odnosom prema budžetu, u protekloj godini smo umanjili spoljni dug Federacije za 244 miliona KM. Ovo je najveći iznos vraćenog sapoljnog duga ikada, a zatekli smo rekordno visok spoljni dug. U prvih šest mjeseci ove godine ukupno je otplaćeno 562 miliona KM duga nastalog u ranijem periodu. To predstavlja značajan korak ka smanjenju ukupnog duga i održavanju finansijske stabilnosti FBiH. Naravno, postoje i brojni izazovi. Jedan od njih je Zavod PIO/MIO. Trenutno imamo situaciju da u Federaciji BiH na 1,2 radnika dolazi jedan penzioner, što je teško održiv omjer. Ovo je posljedica masovnog odlaska radno sposobnog stanovništva u zadnjih deset godina. Poređenja radi, u bivšoj državi smo na tri radnika imali jednog penzionera. Sve to nas dodatno motiviše da što obuhvatnije i što odgovornije provedemo najveću finansijsku reformu u FBiH ikada. Pripremamo fiskalizaciju, smanjenje doprinosa i povećanje minimalne plate, sve to sinhronizovano. Tek kada budemo potpuno sigurni da imamo efikasan, održiv sistem bez „rupa“ i propusta, zakone ćemo pustiti u proceduru, a to će biti vrlo skoro.
CAPITAL: Iz Elektroprivrede BiH ne kriju da su u ogromnim gubicima, pratite li situaciju? Kakva je trenutno s obzirom na nepovoljnu hidrološku situaciju? Da li postoje planovi za gašenje još nekih jama u rudnicima u Federaciji BiH?
Nikšić: Prvo moram naglasiti da je stanje koje je u Elektroprivredi BiH zatekla nova uprava bilo katastrofalno. Zatečen je dug od 140 miliona KM u kompaniji koja bi po svim parametrima morala biti profitabilna. Nisam mogao vjerovati u kakvom su stanju zatečene brojne elektrane koje bi morale biti na najvišem nivou urednosti i funkcionalnosti. Cijene električne energije su jednostavno morale rasti ako želimo održati sistem funkcionalnim, a i dalje ćemo imati struju koja je među najjeftinijim u Evropi. Takođe, 430.000 građana neće biti obuhvaćeno bilo kakvim poskupljenjem. Za 50 posto građana čiji su računi od 50 do 80 KM povećanje će se kretati od 0,04 feninga do maksimalno 30 feninga dnevno. Najugroženije kategorije stanovništva će biti subvencionisane. Pored lošeg upravljanja, jedan od razloga gubitaka je i niska produktivnost rudnika, koja je dodatno rasla učestalim protestima i štrajkovima rudara. Zato smo sa rudarima zaključili novi kolektivni ugovor kojim smo im osigurali dostojna primanja, a građanima Federacije, nadamo se, stabilan dotok rude nužne za održivost i razvoj elektroenergetskog sektora. Takođe, usvojili smo set energetskih zakona kojim idemo ukorak s vremenom i dio opterećenja i težišta prebacujemo na obnovljive izvore energije. Na taj način dodatno stabilizujemo mrežu, osiguranjem prihoda iz različitih izvora.
CAPITAL: Upravo je otvoren most Počitelj ili preciznije „Hercegovina“, jedan od najzahtjevnijih objekata na Koridoru 5C. Kako Vi, kao neko ko dolazi iz Hercegovine komentarišete zamjerke na naziv mosta?










