Kako stvari trenutno stoje, Evropska komisija napravila je novi iskorak i ipak odlučila da Evropskom vijeću predloži da se i Bosni i Hercegovini, uz Ukrajinu i Moldaviju, odobri početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Tako je trenutno. A trenutno o preporuci raspravljaju evropski diplomate u formatu "Hebdo", konsultativnom tijelu koje bi trebalo dati nekakav finalni stav.
Ali, to ne znači ništa!
Odluka Evropske komisije da da preporuku i za BiH jeste dobra vijest.
No, to uopće ne znači i da će tako na kraju biti.
A kraj je u rukama Evropskog vijeća, tijela koje čine šefovi država ili vlada 27 članica EU.
U tom se tijelu koje donosi "konačnu presudu" o svim vitalnim pitanjima EU, odlučuje konsenzusom. Svaka od 27 država ima svoj "vitalni nacionalni interes" i može ga aktivirati kad god hoće i za šta god hoće.
Evropska komisija, dakle, može (i hoće) preporučiti odobravanje početka pregovora, ali je Evropsko vijeće to koje kaže "da ili "ne". I ne bi bilo prvi, a ni zadnji put, da Vijeće obori odluku (preciznije - prijedlog!) Evropske komisije. Šefovi država ili vlada članica EU to su uradili u slučaju Makedonije nekih 10 puta. Toliko je puta Evropska komisija preporučivala otvaranje pregovora s ovom državom na jugu Balkana, još od 2009. godine, pa je sudbonosno "da" izgovoreno 2020., prva konferencija o početku pregovora održana je i od tada se više ništa nije desilo.
Ako hoćete da znate šta znači otvaranje pregovora o članstvu neke države u EU, onda samo malo proguglajte Tursku. Sve će vam se samo kazati!
Tek, Komisija je iskoračila.
I nemojte se iznenaditi ako ustukne i sutra ne bude te ključne rečenice u Izvještaju o napretku BiH.
Zašto?
Zato što se, kao nikad u zadnjih barem 30 godina, unutar EU dešavaju tektonske promjene.
Ono što je nekada bilo birokratsko pitanje - jeste li ispunili ovaj kriterij ili ne - sada je par excellance političko pitanje - proširenje.
I tu je sva patnja i prednost za sve države koje žele biti dio EU.
Evropska komisija trebala je svoj izvještaj objaviti najkasnije 31. oktobra, kao i svake prethodne godine. To je u više navrata pomjerano.
Konačno, sutra ćemo moći jasno čuti šta piše.
Očekuje se da će izvještaj o BiH biti manje crn nego li su bili u zadnjih nekoliko godina. Istina, prošlogodišnji izvještaj nije bio tako grdan, u poređenju s prethodnima.
Ove godine, dakle, očekuje se da će pisati da "ima napretka". I ima. Mjereno i parametrima birokorata iz Brisela.
Napredak je u formiranju vlasti. Nije se čekalo koliko se strahovalo da će se čekati. Ovdje treba istaći jedan anegdotalni detalj. U svojoj postdejtonskoj historiji BiH jeste često osuđena da nakon izbora mjesecima i mjesecima čeka na izbor nove državne vlade. Ali nismo evropski rekorder. Ispred nas je Belgija - država u kojoj je i sjedište Evropse unije i njenih institucija.
Napredak je i da je nova vlast "raskrčila" zaostatke iz prethodne, te usvojila par "evropskih" zakona. Neke od novousvojenih odredbi tih zakona jesu antievropske, ali kada se sve sakupi i stavi na vagu, tas preteže na pozitivno za BiH.
U izvještaju Evropske komisije očekuje se i nabrajanje duge liste loših stvari.
U tom dijelu dominirat će aktivnosti političkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika i njegove klike. Proganjaju se novinari, priprema se "lov na vještice" u formi zakona o stranim agentima, korupcija nije ništa manja nego li je bila proteklih godina, naprotiv!, bitne reforme i dalje stoje, još nisu riješena sva neophodna pitanja u vezi raspoređivanja evropskih graničara u BiH, evropski javni tužilac nikakao da formalizira odnose s našom državom...
I sve će se, kako već napisasmo, naći pred Evropsko vijeće u drugoj polovini narednog mjeseca.
Tu se donosi u ovom momentu ključna politička odluka - odobriti početak pregovora s BiH ili ne.
Isto tako, u ovom momentu, pitanje odobravanja početka pregovora s Ukrajinom i Moldavijom nije sporno.
Sporno će biti pregovaranje s BiH i dodjela kandidatskog statusa Gruziji.
Već odavno teku brojne lobističke aktivnosti na svim poljima.
Mađarska ne želi da Ukrajina bude dio EU.
Jer ne samo da ne bi mađarska plodna ravnica bila toliko bitna, jer je ukrajinska i veća i plodnija, već i zato što Mađarska gubi time status primaoca pomoći EU (u ovom momentu to je nešto više od 30 milijardi eura) i postaje davalac pomoći drugim državama. Ko bi se odrekao desetina milijardi eura tek onako?! A i nije Mađarska jedina koja bi izgubila takav status.
No, voljna je zažmiriti barem na jedno oko ako se Gruziji odobri kandidatski status. U EU su sve više voljni prihvatiti takav ustupak.
Njemačka i Holandija insistiraju na tome da Ukrajina i Moldavija počnu pregovore što prije.
I protiv su da se BiH dopusti takav iskorak.
Podržava ih Francuska.
Hrvatska, Slovenija, Austrija i još šest država EU smatraju da se ne može samo istok Evrope forsirati s ulaskom u EU, dok zapadni Balkan čeka već punih 20 godina.
