Više od 100.000 građana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, imaju lične karte izvađene u općinama Rs u kojima su živjeli prije odlaska u inostranstvo. Uglavnom riječ je o Bošnjacima koji bi, kad bi polovina njih glasala na izborima, itekako mogli promjeniti politički ambijent u ovom entitetu.
Piše: Almasa Hadžić
Sa istekom roka za registraciju državljana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, za glasanje na oktobarskim izborima, htjeli to priznati ili ne, osim broja registriranih, mnogo više ćemo saznati o zainsteresiranosti tog dijela naših građana za politički život države koju su, iz određenih razloga, napustili.
Sa današnjim danom, prema podacima Centralne izborne komisije (CIK), za glasanje na oktobarskim izborima iz inostranstva registriralo se blizu 80.000 građana.
Da li će svi koji su se se registrirali, a rok za registraciju ističe sutra - u utorak 19. jula - glasati u oktobru, to je već pitanje na koje teško neko može dati odgovor.
Na općim izborima 2018. godine broj registriranih za izbore i u Federaciji i entitetu Rs, nije odstupao mnogo od broja registriranih za izbore u oktobru ove godine.
Trenutno, posebna zainteresiranost svih političkih subjekata u zemlji, vlada za glasanje naših građana iz inostranstva kojii su prijavljeni za glasanje u Rs.
Fokus je, posebno, na glasačima bloka probosanskih stranaka.
Naime, dok srpske političke partije, na jednoj strani, strahuju od povećanog broja glasača probosanskih stranaka koji glasaju za kandidate Narodne skupštine Rs, na drugoj strani, probosanske stranke, poučene ranijim iskustvom, strahuju od mogućnosti da mnogi, iako su se registrirali, neće uopće glasati na izborima.
Na općim izborima 2018.godine, za probosanske stranke u Rs, bez obzira na znatno veći broj registriranih, glasalo je nešto manje od 10.000 građana, dok ih je na lokalnim izborima 2020. godine glasalo oko 5.000.
Da li će taj broj ove godine biti veći, koliko god da zavisi od odgovornosti građana koji trebaju ispuniti glasački listić i poslati ga CIK-u, još više zavisi od ažurnosti CIK-a da glasačke listiće registriranim biračima dostave na vrijeme.
Naime, ne mali broj je onih koji su u prethodnim izbornim ciklusima glasačke listiće putem pošte dobijali i mjesec nakon izbora, što je, pokazat će se kasnijom provjerom, bila isključiva odgovornost CIK-a i BH Pošte.
Podaci govore da, više od 100.000 građana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, imaju lične karte izvađene u općinama Rs u kojima su živjeli prije odlaska u inostranstvo.
Uglavnom riječ je o Bošnjacima koji bi, kad bi polovina njih glasala na izborima, itekako mogli promjeniti politički ambijent u ovom entitetu.
Koliko su svi oni spremni da svojim glasom na izborima učestvuju u kreiranju tog ambijenta pokazat će se u oktobru.
Nakon oktobra, nema kajanja.
