Predsjednik Državnog suda Ranko Debevec uhapšen je u ponedjeljak, potvrdio je glavni državni tužilac Milanko Kajganić ali se u prvom saopštenju za javnost suzdržao reći zbog čega su tužioci naredili privođenje rukovodioca jedne od najvažnijih pravosudnih institucija u državi u trenutku kada se pred ovim sudom vode važni sudski postupci.
Saopštenje Tužilaštva BiH potpisao je lično Kajganić, što nije uobičajna praksa. U njemu se samo kratko navodi da su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA u poslijepodnevnim satima lišili slobode Ranka Debevca te bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije OSA Osmana Mehmedagića.
Oni se sumnjiče za krivična djela zloupotrebe položaja, povezana sa drugim krivičnim djelima. Kajganić nije iznio više detalja uz objašnjenje da u ovom trenutku Tužilaštvo ne može dati više detalja ili informacija.
Hapšenje predsjednika najvišeg krivičnog suda u državi nesvakidašnji je događaj i sigurno će dodatno uticati na percepciju javnosti o radu pravosuđa. Zbog toga je važno ne samo na koji će način tužioci uraditi svoj posao, već i kako će to objasniti građanima.
Ovo je pet stvari na koje bi posebno trebali obratiti pažnju, piše BIRNOV specijalizirani portal Detektor.ba.
Neuspjesi u procesuiranju rukovodilaca sudova i tužilaštava
Ovo nije prvi slučaj u kome državni tužioci istražuju i hapse svoje kolege u pravosuđu. U više postupaka stvorila se praksa po kojoj je nejasno ko uopšte treba da sudi ovim osobama, a same postupke karakterisala je sporost i netransparentnost.
Prvi takav postupak počeo je 2015. godine kada je došlo do hapšenja jedne od najpoznatijih sutkinja Apelacionog odjeljenja Azre Miletić, koja je kasnije optužena za primanje mita.
Njoj se prvo sudilo pred Sudom BiH, gdje je nepravomoćno osuđena, da bi Apelaciono odjeljenje ukinulo ovu presudu i reklo da joj uopšte nisu mogli suditi kolege. Predmet je zatim prebačen na Općinski sud u Sarajevu, gdje je nakon više godina oslobođena, što je kasnije potvrdio i Kantonalni sud. Nedavno se vratila na posao u Državni sud.
Skoro identična situacija desila se u slučaju zamjenika glavnog tužioca Bože Mihajlovića. Nakon podizanja optužnice za koruptivo krivično djelo, počelo mu je suđenje pred Sudom BiH. Prvostepeno vijeće ga je osudilo, ali se ta presuda ukinula i predmet – kao i Azre Miletić – poslan je na Općinski sud. Ovaj postupak se već godinama tamo vodi, a još uvijek nije izrečena ni nepravomoćna presuda.
Treći postupak je onaj protiv nekadašnjeg glavnog tužioca Gorana Salihovića. U njegovom slučaju je Državni sud nakon potvrđivanja optužnice odmah predmet prebacio na Kantonalni nivo gdje se već godinama vodi, a ročišta se mjesecima ne zakazuju.
Svi ovi postupci su izrazito neekspeditivni i ukazali su na neujednačnost postupanja. Obzirom na prethodna iskustva, Tužilaštvo BiH, ali i Sud BiH, moraju voditi računa o tome da se rano ustanovi da li postoji potreba da se ovaj predmet prebaci kolegama u Sarajevu i iskomunicirati to javnosti kako bi se osiguralo brže rješavanje postupka.
Nakon niza kritika za nedovoljan rad na predmetima korupcije, uključujući i onu unutar pravosuđa, ovaj predmet u značajnoj mjeri će uticati na ugled Državnog tužilaštva i posebno njegovog šefa Milanka Kajganića.
Komunikacija sa javnosti
Vijest o hapšenju predsjednika Državnog suda prvo su objavili mediji a potom je to potvrdio državni ministar sigurnosti Nenad Nešić prije nego što je to uradio glavni državni tužilac. Iz dosadašnjeg postupanja Državnog tužilaštva prema javnosti ne nazire se bilo kakva strategija u komunikaciji sa medijima i građanima.
Dok se postavlja sve više pitanja o razlozima hapšenja, dokazima tužilaca, motivima i daljim postupanjima ali i dok raste broj špekulacija o političkim uticajima i vremenu u kome hapšenje dolazi, glavni državni tužilac odlučio je izbjeći novinare i nije organizovao konferenciju za medije na kojoj je mogao odgovoriti na sva pitanja i uvjeriti javnost da pravosuđe pokušava da očisti loše u svojim redovima i ne podliježe političkim pritiscima.
Prvu priliku da ispravi ranije greške glavni državni tužilac nije iskoristio ali njegov odnos prema medijima i građanima može se popraviti u narednim danima i bit će ključan za utisak o njegovom i radu državnih tužilaca.
BIRN BiH je ranije pisao koliko su odluke rukovodilaca u pravosuđu važne za povjerenje građana. Dok se u drugim zemljama hitno organizuju konferencije za medije tokom i odmah nakon važnih hapšenja a važna suđenja završavaju u brzom roku uz punu transaprentnost, državno pravosuđe u BiH nije do sada posebno obraćalo pažnju na ovaj dio svog rada. To nerijetko dovodi do nagađanja o motivima, načinu rada i posvećenosti državnih tužilaca i negativno utiče na imidž Tužilaštva BiH.
Otklanjanje dilema o političkim utjecajima
Hapšenje Debevca i Mehmadagića dolazi dan nakon što je Državni sud konačno odbio zahtjev predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se njegov predmet za nepoštivanje odluka visokog predstavnika prebaci iz Sarajeva u Banju Luku, što ima potencijal da izazove polemike i nagađanja o političkim uticajima i motivima postupka.
