Mi nećemo stajati sa strane i gledati kako neko razara ili pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu.
Odluka predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, da odlikuje ruskog predsjednika Vladimira Putina je veoma loša i u suprotnosti sa svim onim aspiracijama ljudi u BiH, ali i aspiracijama i težnjama ka institucijama Evropske unije.
Rekao je ovo u ekskluzivnom intervjuu za Srpskainfo američki ambasador u BiH, Michael Murphy.
On je odlikovanje Vladimira Putina nazvao velikom sramotom, ističući da je ruski predsjednik “pokrenuo agresivan rat i invaziju protiv Ukrajine, te protiv deset hiljada nevinih ljudi”.
"Vidjeli smo koliko je civila stradalo, vidjeli smo i bombardovanje stambenih zgrada u prethodnih nekoliko dana, uništavanje infrastrukture bez ikakvog obzira prema ljudskim životima i međunarodnom pravu i njegovim pravilima", rekao je Murphy.
On je u prvom intervjuu za medij iz Republike Srpske govorio i o aktuelnim političkim dešavanjima u BiH, proslavi 9. januara – Dana Republike, Miloradu Dodiku, kandidatskom članstvu BiH u EU, te se dotakao brojnih drugih tema, ali i uputio poruku Bosni i Hercegovini.
Dodik je izjavio da je spreman da isto odlikovanje uruči i predsjednicima svih država garanata Dejtonskog sporazuma, pa i američkom predsjedniku. Kako to komentarišete?
- Ukoliko predsjednik Dodik i Republika Srpska žele odati počast predsjedniku Bajdenu, najbolji način da to učine bilo bi da promijene kurs, da prestanu napadati Dejtonske strukture, da prestanu podrivati suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, te da počnu igrati konstruktivnu ulogu u građenju Bosne i Hercegovine i budućnosti ove države, koja ide u korist svim njenim ljudima. To podrazumijeva efikasne, učinkovite vlasti na svim nivoima, državnim i entitetskim; na taj način mogu odati počast predsjedniku Bajdenu.
Kako gledate na proces formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, koju bi činile SNSD, HDZ i stranke „osmorke“, ali bez SDA? Da li podržavate takvu strukturu buduće vlasti?
- SAD ne donose nikakve odluke u vezi s tim koje stranke ili ko će biti u vlasti. Želim reći da smo ohrabreni sa nekoliko stvari koje se trenutno dešavaju u vezi s formiranjem vlasti. Prvo, prilično brzo se to dešava, mislim brže nego što dešavalo u dugo vremena, ako se prisjetite posljednjeg perioda formiranja vlasti. Trebalo im je 14 mjeseci, a stranke su sada značajno skratile taj period. To je jako važno.
Zemlji treba uprava, treba joj vlada, jer se Bosna i Hercegovina suočava sa dosta ekonomskih i političkih izazova i potrebna vam je funkcionalna, efikasna i odgovorna vlada da se fokusira na rješavanje tih problema, ukoliko Bosna i Hercegovina želi dalje napredovati ka evroatlantskoj budućnosti. Ohrabreni smo činjenicom da stranke razgovaraju o programima i politikama.
Naravno, razgovarati o programima i politikama i opredjeljivati se za njih bitno je samo onda ako ćete ih provoditi. Tako da je jako važno za nove vlasti da se jednostavno fokusiraju na stvari koje su obećali glasačima i u vezi s kojim su se dogovorili da će ih uraditi. Ništa od toga neće biti lako. Postizanje kompromisa je teško, puno je reformi, puno pitanja koje su stranke obećale da će rješavati, a koja već nekoliko godina stoje tako. Prošle vlasti su jako malo napretka ostvarile. Dakle, nema garancije da će doći do uspjeha, ali ove stvari koje sam rekao su pozitivne; treba biti oprezan optimista u vezi s mogućnostima. Kako kažu u Velikoj Britaniji: “Dokaz kvaliteta pudinga je njegov okus kada ga jedete”. Znači treba osigurati da ispune svoja obećanja.
Retorika puna mržnje
Lider SNSD Milorad Dodik, kao i mnogi drugi koji se nalaze pod američkim sankcijama, odlično su prošli na opštim izborima 2022. Mislite li da im na taj način činite uslugu?
- Ovo su prilično ozbiljne aktivnosti Vlade SAD. One se ne preduzimaju tako lako, bazirane su na dokazima i postoji zakonski proces, pravni proces prije donošenja odluke o sankcionisanju bilo koga u vezi s korupcijom, antidejtonskim i antidemokratskim djelovanjima. Vrši se analiza, i sankcije dolaze sa posljedicama, jer to utiče na reputaciju ovih pojedinaca. Ne bih karakterisao to kao nešto što ide u korist bilo kome. Ako im nije stalo do sankcija, ne bi govorili o tome. Kada pogledate rezultate izbora od 2. oktobra, vidite da su lideri koji ili nisu pobijedili ili su dobili jako malo glasova zbog posljedica sankcija i zbog politika i ponašanja prema građanima ove zemlje. Građani su rekli “biće posljedica, nećemo vam dati podršku”. Tako da ne mislim, ne bih to karakterisao da činimo uslugu bilo kome. Mislim da i onaj koji je pod sankcijama ne misli da mu se čini bilo kakva usluga. Nema sumnje da trajektorija zemlje posljednje četiri godine barem, čak i duže, nije bila pozitivna.
Jedan od problema u BiH bila je strašna zapaljiva retorika, napadi na državu, nastojanja da se podriva Bosna i Hercegovina i njene institucije, teritorijalni integritet, i to je uglavnom dolazilo od predsjednika Dodika i njegovih saveznika. To je opasno; ako se to nastavi, zemlja će nastaviti dalje ići opasnim putem. Jedna od stvari koja mene brine, ne samo u vezi sa retorikom koju čujemo od Dodika, nego i retorika koju čujemo od drugih. Oni koriste tu zapaljivu nacionalističku retoriku, ponekad retoriku punu mržnje na načine da jednostavno zaboravljaju, ne misle o posljedicama onoga što rade.
Ova regija vidjela je kakve su posljedice takve vrste retorike. Bila je svjedokom toga i odgovorni politički lideri trebaju da to izbjegavaju. Postoji tendencija među političkim liderima u cijelom spektru u Bosni i Hercegovini. Nije ograničen na bilo koju političku stranku niti na bilo koju grupu da imaju pristup politici na sve ili ništa. Niko nikad ne želi da kompromisom dođe do konsenzusa, oni žele 100 odsto da dobiju, i to baš odmah. Na taj način ne funkcioniše efikasna politika, na taj način se ne gradi prosperitetna i sigurna budućnost Bosne i Hercegovine. Ako se ova vrsta politike nastavi, ništa dobro iz toga neće proizaći.
Ambasada SAD u BiH je 9. januara saopštila da će „Republika Srpska samu sebe uništiti“. Ne mislite li da su to prejake riječi? Šta pod tim podrazumijevate?
- Bili smo vrlo jasni, kao i ostali članovi međunarodne zajednice i domaći politički akteri po pitanju obilježavanja 9. januara, ne zbog američke ambasade ili zbog toga što to kaže Majkl Murphy, već jer postoji odluka Ustavnog suda BiH koja je obavezujuća, a koja kaže da to nije legalno. Ustav Bosne i Hercegovine prilično je jasan; entiteti, a tu je i entitet Republika Srpska, moraju raditi u skladu sa odlukama institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i odluke Ustavnog suda bez obzira sviđaju li im se ili ne. Na taj način funkcioniše demokratski sistem. Kao što sam i ranije sugerisao i rekao, zapaljiva retorika, obećanja o otcjepljenju ili kretanje ka samostalnosti, koja po Dejtonskom ustavu nije dozvoljena ni za jedan od dva entiteta, izjave ili djelovanja koja su uperena na podrivanje institucija Bosne i Hercegovine vode zemlju opasnim putem.
Postojanje Bosne i Hercegovine je zakonska, istorijska činjenica. Ne možete to promijeniti, ne možete poželjeti da to jednostavno nestane. Dakle, kada akteri u Banjaluci prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu, multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine, kada lažno tvrde, izlažu lažne tvrdnje sa kompetencijama države ili kada tvrde ili žele de fakto de jure samostalnost, ništa dobro iz toga neće proizaći, a krajnji rezultat je šteta po Republiku Srpsku i cijelu zemlju. Sa naše tačke gledišta, to je nešto netačno za reći. Moja zemlja je čvrsto posvećena suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Takođe, podržavamo Dejtonski okvir, prosperitetnu demokratsku Bosnu i Hercegovinu koja se sastoji od dva entiteta, Brčko Distrikta, tri konstitutivna naroda, i ostalih građana. Mi nećemo stajati sa strane i gledati kako neko razara ili pokušava uništiti Bosnu i Hercegovinu.
Nemamo kontakte s ruskom ambasadom
U posljednje vrijeme česte su javne polemike ambasada SAD i Rusije u BiH. Da li imate međusobnu komunikaciju i da li te polemike doprinose dodatnoj polarizaciji politika i javnosti u BiH?
- Ruska ambasada ili bilo koja druga ambasada u BiH često će komentarisati politiku Sjedinjenih Američkih Država ili njene stavove, viđenja, i imaju pravo na to; oni su diplomate i ako žele govoriti o određenim stvarima, mogu. Nažalost, kada govore o Sjedinjenim Američkim Državama često se služe neistinama, lažima, plasiraju dezinformacije i povremeno moramo da korigujemo takve stvari, da reagujemo, ali po nekom opštem pravilu. Mi nemamo mnogo kontakta, u stvari nemamo nikakvog kontakta otkako su u ruskoj ambasadi odlučili da se povuku iz Savjeta za implementaciju mira (PIK). Ukoliko Rusija želi da promijeni svoje ponašanje u odnosu na ovu regiju ili Ukrajinu, mi bismo to pozdravili. Oni su pokrenuli agresivnu invaziju u Ukrajini i ubijanja. Bez biranja se ciljaju ljudi i infrastruktura. Ako žele igrati konstruktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini, mi ćemo to pozdraviti, ali to je na njima.
Prema Vašem mišljenju, koliko su realne procjene ili spekulacije da na zapadnom Balkanu može da se desi neka vrsta sukoba, nasilja? Gdje je najkritičnija situacija po tom pitanju?
Kao što sam rekao, mi podržavamo teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine u okvirima Dejtonskog sporazuma, države koja se kreće ka svom mjestu zajednice evropskih naroda, tamo gdje i pripada. Nećemo stajati po strani i mirno posmatrati, niti dopustiti raspad ili nasilje u ovoj zemlji. Tačno je da je geopolitička situacija u Evropi i globalno gledano drugačija u odnosu na tek godinu dana ranije i da to ima određene bezbjednosne implikacije po stabilnost i na Zapadnom Balkanu, kao i u cijeloj Evropi.
Postoji grozna tendencija među političkim liderima ovdje da koriste zapaljujuću retoriku, nacionalističku retoriku, kako bi se poigravali strahovima i kako bi potpirivali strah kod ljudi. To se dešava u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ne dolazi to samo iz jednog dijela ove zemlje, dolazi sa svih strana, to je ono što je opasno. Ova zemlja, ova regija je iskusila šta to znači i te stvari hrane jedna drugu. Jesmo mi zabrinuti zbog klime i okruženja u Bosni i Hercegovini, zabrinuti smo zbog puta koji određeni lideri u ovoj zemlji preduzimaju i puta kojim vode ovu zemlju. Oni koji pate su u stvari ljudi koji žive u ovoj zemlji, njeni građani, Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali njeni građani. To je ono što se treba promijeniti, lideri treba da promijene svoje ponašanje, promijene ono što govore i način na koji vode politiku. Trebaju prihvatiti ideju na kompromis i fokusiranje na pitanja koja su važna građanima, običnim ljudima u ovoj zemlji, a to je građenje bolje budućnosti za njih. To je ono što treba biti pokretač politike ovdje, a ne politika podjele, zapaljiva retorika kakvu čujemo; to već predugo traje.
Brojne su ocjene da je BiH dobila status kandidata za članstvo u EU zbog rata u Ukrajini. Kako Vi gledate na to, da li Brisel na taj način pokušava da „preotme“ BiH od eventualno jačeg ruskog uticaja?
- Mislim da je tačno reći da je geopolitički trenutak u kojem se nalazio uticao na donošenje odluke u Briselu da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status. Evropska Unija je to i rekla i svakako je tačno da lideri u ovoj zemlji i vlast u protekle četiri godine skoro ništa nisu učinili da zasluže taj status. Ono što mislim da bi trebala biti poruka koja dolazi iz Evropske unije je da ne pokušavaju oteti Bosnu i Hercegovinu od ruskog uticaja. Njihova poruka treba biti usmjerena ka ljudima u ovoj zemlji, stanovnicima Banjaluke, Mostara, Bijeljine, Sarajeva, Širokog Brijega, Brčkog, da ste vi svi dio i imate institucionalno mjesto u našoj zajednici, evropskoj zajednici naroda u Evropskoj uniji. To je naše obećanje vama, naša posvećenost i predanost vama. Mislim da je ono što oni govore da su uz vas, uz građane, ljude Bosne i Hercegovine i mislim da je upravo to i prava poruka koju treba slati u ovoj zemlji. Ono što trebaju lideri u ovoj zemlji učiniti, što vlasti trebaju činiti je da iskoriste priliku, koja im je pružena od strane lidera Evropske unije. Prečesto se dešavalo u prošlosti da su se liderima ove zemlje ukazivale šanse koje su protraćili, a nema beskonačno mnogo prilika. Nadam se, SAD se nadaju da će nove vlasti učiniti ono što prethodne vlasti nisu učinile, a to je doći do kompromisa i konsenzusa u vezi sa reformama koje su neophodne kako bi ova zemlja napredovala ka članstvu EU i kako bi rješavali svakodnevna pitanja i probleme sa kojima se suočavaju ljudi u ovoj zemlji – visoka inflacija, energetska pitanja, zaštita okoline, zelena energija. Dakle, sve su to pitanja na kojima treba raditi.
Na osnovu Vašeg iskustva, da li je problem do Bošnjaka, do njihove politike, da li je problem što političari ne mogu sjesti za sto bez da se poziva na strani uticaj da pomogne u rješenju problema?
- Mislim da je problem političara nespremnost da sjednu za jedan sto i da produktivno, otvoreno razgovaraju, da postižu kompromise i konsenzuse. Mislim da je to problem svih političkih stranaka u ovoj zemlji; to sam vidio u pregovorima između političkih lidera. Postoji uzorak, a to sam već pomenuo, “želim 100 odsto onoga što tražim, a ti napravi kompromis”. E, pa to neće uspjeti, to nije praktično. Ljudi su, jednostavno, postavili ideal gdje je savršeno neprijatelj dobroga. Znači, morate davati malo da biste malo i dobili s druge strane. Izazov ovdje, dijelom, pored tog stava, što sam rekao nekim političkim liderima, jeste da neko mora biti prvi koji će imati dovoljno hrabrosti da učini pravu stvar, umjesto politike proizvodnje straha i nacionalizma, pošto je to destruktivno; to se mora promijeniti.
Pogodi me ljepota BiH
Vi ste već godinu dana u Bosni i Hercegovini. Šta vam se dopada ovdje, kakvi su vaši utisci?
- Volim vašu zemlju. Istinski je volim. Ovo je prelijepa zemlja. Putovao sam puno i zbog posla, ali i iz zabave. Volim ljude, postoji preduzetnički duh u Bosni i Hercegovini, koje vlasti jednostavno ne iskorištavaju. Imate mlade ljude, informatičku industriju u Mostaru, Unsko-sanski kanton koji pravi svoje firme, pa proizvodnja sira, pa onda soba za probanje proizvoda itd. Zatim, ljudi u istočnoj Republici Srpskoj bore se za zaštitu okoline, ima raznih stvari, to je fantastično. Ima sjajnih, zaista sjajnih, pametnih ljudi i to mi daje nadu za Bosnu i Hercegovinu. Volim ljude u Bosni i Hercegovini. Druga stvar koju volim jeste činjenica da je prelijepa. Gdje god krenete u ovoj zemlji ona vas pogodi, ta ljepota. Ja sam amater fotograf i kada imam slobodnog vremena fotografišem. To zaista volim. Vrijeme nekako leti ovdje, ali ja uživam u oba ova aspekta mog posla.
Nažalost, sve je više ljudi, posebno mladih, koji žele otići iz BiH. Mnogi ne vide svoju budućnost ovdje. Šta biste im Vi savjetovali?
- Razumijem zašto ljudi žele otići, jer političari obećavaju, obećavaju i obećavaju, svaki put tokom svakih izbora i ne ispune obećanja. Umjesto da ispune obećanja data biračima u vezi sa ekonomskim prosperitetom i demokratskim napretkom, oni iskorištavaju strah. Previše je korupcije. Korupcija je strašna ovdje. Moji preci su otišli u SAD jer su tamo postojale bolje ekonomske prilike, zato razumijem zašto ljudi i odavdje odlaze. Važno je ne izgubiti nadu; ja ne mogu raditi ovaj posao ako sam ciničan. Vjerujem da je promjena moguća, zahtijeva vrijeme, ne može se odmah sve promijeniti. Nažalost, političari u ovoj zemlji su iskopali duboku rupu u posljednjim decenijama i jednostavno iz nje se treba izvući, a postoji prilika u vezi sa NATO reformskim programima, sa dobrim koalicijama koje stupaju na vlast na državnom nivou, na entitetskim nivoima i, naravno, kantonima. Ljudi treba da iskoriste priliku i šansu, mladi ljudi treba da uoče činjenicu da li za njih postoji šansa da progovore, da podignu glas. Svjedočio sam tome da mladi aktivisti baš to rade u vezi sa mini hidrocentralama i rekli su “dosta nam je”. Nije sve tako loše i ne želim reći da je tako. Rekao bih na kraju, nastavite, izdržite, vjerujte! SAD će podržavati ljude koji žele donijeti pozitivnu promjenu ovdje.
