Murphy: Put ka NATO-u Bosne i Hercegovine nije blokiran

29.12.2022. 17:20

politicki.ba

"SAD nisu naivne što se tiče problema nacionalizma u BiH. Taj pristup sve ili ništa u politici ovdje, ta nespremnost za kompromis od strane svih političkih lidera uključujući i Bošnjake i bosanske Hrvate i bosanske Srbe, njihove političke lidere. To je korijen problema nacionalizma".

Murphy: Put ka NATO-u Bosne i Hercegovine nije blokiran - slika 1

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Klix.ba je govorio o ključnim političkim izazovima u našoj zemlji. Komentirao je neustavni zakon o imovini RS-a, zatim o NATO putu BiH, formiranje vlasti na državnom nivoui nivou FBiH, korupciji, privredi i drugim temama.

Gospodine Murphy, Narodna skupština Republike Srpske jučer je usvojila zakon o nepokrenoj imovini uprkos ranijim odluka Ustavnog suda BiH i uprkos ranijoj reakciji OHR-a. Kako uz takav pristup možemo očekivati da se Milorad Dodik promijenio, da je kooperativniji kako neki tvrde?

- Ustav Bosne i Hercegovine kao i zakoni i presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su jasni. Država je titular nad državnom imovinom i uživa isključivo obavezu regulisanja takve imovine i raspolaganje takvom imovinom. Zakon koji je jučer usvojila Narodna skupština Republike Srpske ne mijenja te bazične pravne činjenice. Ustav Bosne i Hercegovine je jasan kad kaže da entiteti, što uključuje i RS, moraju poštovati odluke institucija BiH, uključujući Ustvani sud BiH, bez obzira da li se one sviđaju ili ne vlastima RS-a. Odluka izabranih lidera da se angažuju u čiste političke predstave umjesto da se angažuju na političkim dijalozima na državnom nivou kako bi riješili ovo pitanje neće nas dovesti nigdje niti će pomoći ikome.

Ustvari, ozbiljno neangažovanje na ovakvim pitanjima i rješavanju ovakvih pitanja samo podriva i ugrožava ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine uključujući samim time i Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. A oni koji zbog toga trpe posljedice jesu građani ove zemlje uključujući i one koji žive u RS-u. Stoga takav zakon apsolutno odmaže, to je čista politička predstava i ono što treba da se desi jeste da ljudi pređu na ozbiljan posao kada je u pitanju obnašanje vlasti i rukovođenje, što znači angažovanje u okviru dijaloga i iznalaženje koncenzusa koji će pomoći zemlji da ide naprijed.

Da li mislite da će se nova državna vlada baviti stvarnim problemima i raditi na razvoju zemlje te blokade ostaviti po strani? Da li je nova vlada spremna da surađuje, ako znamo da u njoj participiraju i oni koji su ranije blokirali procese?

- Nije tajna da se BiH već neko vrijeme kretala u pogrešnom pravcu. Kada sam stigao u zemlju u februaru ove godine, zemlja je prolazila još jednu od mnogih političkih kriza. Retorika koju smo tada mogli čuti bila je strašno uznemirujuća. Konstantno smo slušali o secesiji, odvajanju, neodgovorne komentare o teritorijalnoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine, čak i ratno-huškačku priču povremeno. Politički lideri u ovoj zemlji konstantno su pristupali politici sa pristupom sve ili ništa, ja dobijem 100 posto, ti dobiješ 0, ili će biti kako ja kažem ili neće biti nikako.

Ništa od toga nije produktivno niti korisno građanima ove zemlje koji zaslužuju mnogo više od onoga što su do sada dobijali od svojih političara. Sve to je razlog da neko bude pesimista. Imajući to na umu, ipak postoje neke stvari koje jesu ohrabrujuće. Mi smo u procesu formiranja vlasti nakon izbora. Svi se sjećamo 2018. godine, nismo 14 mjeseci imali vladu na državnom nivou, dakle ništa se nije dešavalo u tom periodu.

Sada bismo mogli imati državnu vlast formiranu već početkom naredne godine. A vladu na nivou Federacije nismo uspjeli nikada formirati nakon prethodnih izbora. Koalicije su formirane, programi su potpisani. Ni to nismo imali u prošlosti. To su sve razlozi zbog kojih trebamo biti optimisti. Međutim, stranački lideri trebaju ispoštovati obaveze koje su preuzeli, trebaju provesti program koji su potpisali, treba usvojiti zakonodavstvo. A sve u skladu, ne samo sa njihovim programima, već i sa procesom euroatlantskih reformi kojima je ova zemlja predana politički, a i važećim zakonima.

Pitate me da predvidim da li će se to sve desiti. Ne mogu ja predviđati budućnost, ne znam. Ali to su pozitivni događaji. A SAD koje podržavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter ove zemlje i koje vrijedno rade kako bi osigurale funkcionalnu učinkovitu i odgovornu vlast na svim nivoima, nastavit će ohrabrivati takvo ponašanje i postupanje i "gurati" političke lidere da tako djeluju.

Nemam nikakvih iluzija da će bilo šta teći glatko. Šta je ikada išlo glatko u toku ne znam ni ja koliko prethodnih godina? Potrebno je biti realan. Kada su u pitanju prepreke i poteškoće i ličnosti sa kojima radimo, ali isto tako mora se biti dosljedan i uporan u izvršavanju i postizanju ciljeva koje smo zacrtali.

I evo jedna lična zabilješka. Ja ne bih mogao biti američki doplomata da nemam određenu dozu optimizma u vezi s tim šta je moguće. Ja mnogo putujem zbog posla, imao sam priliku i da zbog ličnog zadovoljstva putujem isto tako. Upoznam mnogo ljudi, predstavnika nevladinog sektora, predstavnike medija, mlade ljude. Konstantno me impresionira njihova otpornost i želja za budućnost. I to mi ulijeva optimizam. Ja nisam spreman da kažem da će sve propasti. Nisam spreman da kažem da će sve biti savršeno. Naravno, neće biti vjerovatno ni jedno ni drugo. Ali jesam spreman reći da će SAD nastaviti raditi na putu ka ciljevima na kojima smo dosljedno radili do sada u BiH. Sve ovo što sam već nabrojao što uključuje učinkovite odgovorne vlasti i kretanje zemlje ka evropskim integracijama.

Opozicija je kritikovala sporazum o formiranju vlasti koji je potpisan na državnom nivou, tvrdeći da se ne naglašava NATO put zemlje. Da li je NATO put BiH ugrožen? Šta je po vama presudno?

- To je dobro pitanje. Dozvolite mi da počnem sa jednostavnom izjavom, pa da onda to proširim. Put BiH u NATO nije blokiran. Vrlo je jasan zakon BiH. Euroatlanske aspiracije, uključujući put ka NATO, su uključeni u zakon BiH. Ništa što se dogodilo u posljednjih nekoliko mjeseci nije to promijenilo. Na Madridskom samitu, to je drugo. NATO je iznio set mjera uključujući izgradnju kapaciteta u oblasti odbrane i produbljavanja partnerstva i saradnje između BiH i NATO-a. Ništa što se dogodilo u posljednje 2-3 sedmice ili mjesec nije promijenilo tu činjenicu.

Početkom ove (sedmice/godine) Vijeće ministara odobrilo je NATO program reformi za 2022. koji prelazi i entitetske i stranačke linije. Svi su se dogovorili. Set koraka koji će BiH poduzeti produbit će partnerstvo i saradnju sa NATO-om. Ništa što se dogodilo u posljednje 2-3 sedmice ili mjeseci to nije promijenilo. Podrška SAD-a za euroatlantski put BiH nije se promijenila. Moja vlada je ustvari prije nekoliko sedmica na Dan Oružanih snaga objavila dodatnu pomoć oko 17 miliona dolara za oružane snage. Ništa što se dogodilo u posljednje 2-3 sedmice ili 2-3 mjeseca nije promijenilo tu činjenicu. Način na koji BiH napreduje na svom putu ka NATO-u, na putu euroatlantskih integracija jeste provedba reformi koje su neophodne da bi BiH, oružane snage, ministarstvo odbrane bili bliže saradnji i partnerstvu sa NATO-om. To je ono što treba uraditi da bi zemlja išla dalje ka NATO-u.

Kvalitet pojedinaca koji vode ove institucije, njihovo opredjeljenje da rade zajedno u ovim institucijama i opredjeljenje za reforme je najvažnija stvar koja će omogućiti napredak BiH ka NATO-u. Odluka da se to politizira, a to zaista vidimo, ljudi pokušavaju zloupotrijebiti za političke ciljeve bez obzira na sve ove činjenice koje sam iznio nije ni od kakve pomoći. To donosi više štete nego pomoći. Igranje igre s nečim što je jako važno za sigurnost i budućnost zemlje.

Da sumiram, put ka NATO-u Bosne i Hercegovine nije blokiran.

Formiranje vlasti u Federaciji BiH moglo bi opet biti problematično i to zbog omjera političke snage u Domu naroda, konkretno u Klubu Bošnjaka. Šta tu očekujete, da li će visoki predstavnik reagirati i ako reagira, da li to znači da 2. oktobra nije donio preciznu odluku?

- U vezi sa odlukom 2. oktobra. Ona funkcioniše. Razgovara se o formiranju vlasti na nivou Federacije, a to se nije dešavalo u posljednjih 8 godina. Ono što vidimo jeste politika, a ne blokade. Imate ponovo Ustavni sud u Federaciji BiH koji nismo imali i ne bismo imali bez toga, bez nametanja te odluke. Dakle, ne prihvatam premisu da je to bila greška ili da je bilo pogrešno to uraditi. Mi smo bili jasni, podržavamo visokog predstavnika u nametanju te odluke.

Drugo što želim reći je sljedeće. Tražite opet od mene da predvidim budućnost i kako će to sve izgledati. Naravno, ja ne znam odgovor na to pitanje i ne znam kako će se to sve odvijati, ali ću se vratiti na nešto što sam već rekao. Stvari se odvijaju puno brže i puno pozitivnije u pravom smjeru, nego što jesu dugo dugo vremena koje je iza nas. Govorimo o potencijalnoj federalnoj vladi početkom godine, a nismo je imali osam godina. Federacija mora funkcionirati, mora imati vladu. Nažalost, situacija je bila kakva je bila posljednjih osam godina. Dakle, to nas ohrabruje, taj dogovor koalicije, program koji je izložen. Političari treba da rade. U vezi s tim šta bi svaki predstavnik trebao ili nije trebao da uradi nećemo spikulirati, ali politika je konzistentna 27 godina, to je naša politika. Podržavamo Ured visokog predstavnika, Ustav i upotrebu bonskih ovlasti kada je to neophodno. To je bila politika od 1997. godine i nije se promijenila.

Jako često govorite o korupciji u BiH kao ključnom i najvećem problemu. To se nekada tumači na način da minimizirate nacionalizam i podrivanje države. Kako na to gledate?

- Korupcija zaista jeste veliki problem Bosne i Hercegovine. Sve što treba da uradite jeste da slušate šta govore ljudi u ovoj zemlji kada s vama razgovaraju. S kojim se problemima suočavaju, koji su to ozbiljni problemi, koji problem se mora riješiti. Ako se to ne riješi, onda neće biti odgovornosti, neće biti napretka demokratije i ekonomije u Bosni i Hercegovini. Naravno, o tome razgovaramo, pokušavamo se baviti tim problemima i rješavati taj problem i koristimo sredstva koja imamo.

Ali SAD nisu naivne što se tiče problema nacionalizma u BiH. Taj pristup sve ili ništa u politici ovdje, ta nespremnost za kompromis od strane svih političkih lidera uključujući i Bošnjake i bosanske Hrvate i bosanske Srbe, njihove političke lidere. To je korijen problema nacionalizma. Ja govorim o tome otkako sam došao u BiH. U svojoj prvoj poruci govorio sam o potrebi za kompromisom, govorio sam o izreci Martina Lutera Kinga da treba da radimo kao braća, govorio sam na press konferenciji o ovoj pojavi kojom se moramo pozabaviti. To je još uvijek problem ovdje. I trebat će mnogo vremena i puno raditi na tome da se to riješi.

Bit će nekih promjena od strane političkih lidera. Neki koriste svoj sopstveni nacionalizam za lične ciljeve i generiraju mržnju među ljudima i to je zaista neodgovorno. Kada smo vidjeli te ekscese i da se to dešava o tome smo govorili i reagirali kao vlada SAD-a. Tako da vidim da su oba pitanja problem BiH. Nije ovo ili ono, nego su oba pitanja veliki problemi.

Predsjednik SDA nedavno je komentirao vaše ranije izjave o korupciji te kazao da ukoliko imate dokaze o korumpiranim pojedincima u njegovoj stranci na to i ukažete. Da li postoje neki konkretni primjeri?

- Vratit ću se na stvari koje sam već rekao jer smatram da su važna. Korupcija je veliki problem u BiH, problem koji prevazilazi etničke ili bilo koje druge granice. Ne postoji nijedna individua, stranka ili etnička grupa koja nije pogođena korupcijom. Govorimo o korupciji sa predstavnicima organizacija civilnog društva, sa predstavnicima medija, sa poslovnim ljudima, sa političkim strankama, sa svima njima. Sa liderima političkih stranaka smo razgovarali o tome koliko je to štetno u BiH.

Isto tako, mnogo činimo i sami kroz programe pomoći u borbi s tim problemom gradeći kapacitete i sposobnosti domaćih institucija za istraživanje, gonjenje i procesuiranje predmeta korupcije. Podržavamo nezavisno istraživačko novinarstvo kako bi ljudi mogli znati činjenice u vezi s tim šta se dešava u njihovoj zemlji, u vezi sa nekim tenderom ili nekom malom hidroelektranom ovdje ili ondje. Imali smo i uspjeha u projektima, odnosno u pormjenama u politikama i zakonima u BiH. Podržavamo različite grupe aktivista da na taj način poguramo borbu političara protiv korupcije. Isto tako koristimo i sankcije, a sankcije su jedno od sredstava koje pažljivo primjenjujemo da li je to zbog antidejtonskog, antidemokratskog ili koruptivnog djelovanja, mi to činimo, jer u tim slučajevima činjenica je da nas pozivaju da to učinimo. To je sveobuhvatan, veoma širok proces.

Sankcije koje smo do sada uveli, a ima ih poprilično, uvedene su i protiv Srba i protiv Bošnjaka i Hrvata u nekoliko prethodnih mjeseci. Mi stojimo kraj tih odluka i to su pitanja o kojima razgovaramo ne samo sa SDA ili jednim političkim liderom, nego sa svima. I ne radi se tu samo o pilitičkim strankama, nego o samom fenomenu i pojavi korupcije i problemu koji ona uzrokuje.

Ranije sam rekao da mnogo putujem i razgovaram sa ljudima u ovoj zemlji. To je jedno od prvih pitanja koje mi spominju i neki dan sam držao govor na koji način to utječe na svakodnevne živote građana, ljudi koji trebaju ići u bolnicu da se porode, neko ko treba da osnuje preduzeće. To su stvarni ljudi i stvarne sudbine koje to pogađa i oni znaju da postoje problemi u ovoj zemlji, nije to nikakva tajna, niko ne pokušava to ni da prikrije. Stoga ne mogu reći da ne postoje pitanja i izazovi koji su vezani za to. Postoji i mnogo nevladinih organizacija kao i Transparecy International koji je mnogo puta dokumentovao činjenice. Dakle, to su stvarne stvari koje se dešavaju.

U pojedinim političkim krugovima i analizi političkih dešavanja se govori o nekoj vrsti antizapadne propagande u BiH. Da li vi osjetite ili primjećujete takvu propagandu?

- Smatram da ljudi u ovoj zemlji bez obzira gdje žive sebe vide dijelom euroatlantske zajednice naroda i to je činjenica već nekoliko hiljada godina, jer BiH je dio zapadne teritorije. Vrijednosti prodsečnog građanina ove zemlje jesu sloboda, demokratija, ekonomske prilike. To su zapadne univerzalne vrijednosti rekao bih.

Vi čujete onda ekstremnu retoriku sa svih strana u ovoj zemlji koje predlažu neki alternativni put tome i tim vrijednostima. Čut ćete to i iz dijelova RS-a i iz dijelova Federacije. Da li mislim da postoje ljude koji vjeruju u to? Da. Da li mislim da je taj put održiv? Ne. Da li većina ljudi u ovoj zemlji to žele? Ne mislim da to žele. Vidi se to iz toga gdje ljudi putuju, šta kupuju, na koji način se obrazuju. Vidi se da žele biti i da jesu dio Zapada.

Dakle, izazov koji je pred nama sada, pred političarima, pred novim vlastima je da zemlju povedu dalje na tom putu. Dakle, ne samo da ste dio porodice zapadnih naroda, nego treba da se integrišete i u te institucije i to je ono što je važno i to je ono mi iz SAD-a podržavamo i ono što nastojimo pomoći.

Ranije ste komentirali da ste razočarani imenovanjem Marinka Čavare (HDZ) u rukovodstvo državnog Parlamenta BiH. Međutim, da li zbog činjenice da je taj čovjek na američkoj crnoj listi i kao takav postavljen na tako važnu funkciju osjećate poraz, odnosno nedjelotvornost sankcija?

- SAD ne donose odluke u vezi s tim ko će biti izabran na određene pozicije vlasti u BiH bez obzira na nivo vlasti, niti donosimo odluke o tome ko će biti na određenim liderskim funkcijama. Nešto što smo već rekli i javno, nismo sretni i razočarani smo što je gospodin Čavara postavljen na takvu lidersku poziciju u parlamentu.

Kada mi preduzmemo određene aktivnosti kao što je sankcionisanje jedne osobe zbog antidejtonskog, antidemokratskog djelovanja ili koruptivnih radnji, to je sve dobro promišljeno i prošlo kroz detaljan sveobuhvatan proces koji se zasniva na činjenicama i na tome se zasnivaju naši postupci. Dakle ti postupci koji su poduzele SAD su dio širih napora da se borimo sa takvim problemima kao što je antidejtonsko djelovanje ili korupcija.

Oni, međutim, nisu zamjena za djelovanje na domaćoj sceni. Da li se tu radi o korupciji ili na koji način će se donositi odluke. Domaći akteri imaju odgovornost da djeluju. Mi se nadamo da će informacije koje mi možemo obezbijediti po bilo kojem od ovih pitanja pomoći ljudima da donose odluke koje su konzistentne sa našima. Međutim, to nije uvijek tako i nismo sretni zbog njegovog imenovanja, to smo jasno dali do znanja i nije nikakav problem za mene da to ponovim i danas.

Za kraj bih volio da se osvrnete na temu privredne saradnje SAD-a i BiH. Koji su to projekti koji su za Ameriku važni i na čemu bi vlast trebala naročito raditi?

- Mi radimo na izgradnji kapaciteta državnih institucija u svim oblastima: u sigurnosti, vladavine zakona, funkcionalne, odgovorne vlasti na državnom nivou jer je to ključno za prosperitetnu ekonomiju, jer ako nemate prvo ne možete imati drugo.

Drugo, mi smo jako angažirani u energetskom sektoru, razmatramo energetsku sigurnost, zelenu energiju od kojih obje će biti važne za buduće kompanije i ekeonomiju uopšte u BiH.

Treće, radimo u nekim sektorima i u privatnom sektoru gdje mislimo da postoji ogroman potencijal i vidjeli smo ogroman potencijal za razvoj za otvaranje radnih mjesta. To uključuje turizam. I želim nešto lično reći, lično opažanje. Ovo je sjajna prelijepa fascinirajuća zemlja i prednost toga što sam ambasador ovdje u ovoj zemlji jeste da putujem kroz nju i na to potičem svoje uposlene. Puno je stvari da se vidi u ovoj zemlji koje su divne i pokušavamo i nadamo se da ćemo pomoći da se ti brendovi i taj sektor razvije i privuče da ljudi troše novac ovdje i da se otvara nova radna mjesta. Tu je i informaciona tehnologija također, tu je bitna uloga dijaspore. Neki su jako uspješni u Švedskoj, u Velikoj Britaniji i radi se na ulaganju u talente i ljude ovdje. Nadamo se da će doći do uspješnih investicija. Već postoji, recimo, takva kompanija u Mostaru.

Četvrto, pokušavamo dati podršku poduzetnicima ovdje, puno je grantova, puno studijskih posjeta i obilazaka koji su namijenjeni tome da mladi ljudi razvijaju svoje poslovne ideje, uče kakve su to dobre i kvalitetne poslovne prakse. Nadamo se da ćemo vidjeti da će grantovi pomoći da počnu i da pretvore u djela svoje ideje jer to znači puno poduzetništva, a puno poduzetništva je svakako u kapitalizmu. Puno je talenata u ovoj zemlji koje treba iskoristiti. Pratimo fiskalnu situaciju i pokušavamo izgradnju kapaciteta u vezi s tim.

Šta treba uraditi?

- Ova zemlja treba da dopusti privatnom sektoru da vodi ekonomski rast, a to znači nekoliko stvari. Da se stvori bolja poslovna klima u ovoj zemlji. Tako se otvaraju nova radna mjesta. To je prvo. Drugo, kompanije, firme koje pripadaju vladama nisu efikasne i njih treba reformirati. Neka od njih će se vjerovatno privatizirati i to će pomoći. I kao što svi znaju, one su izvor korupcije u ovoj zemlji. Ovim potezima bi se moglo pomoći i u borbi protiv korupcije i ekonomskom rastu kad bi se formirale te institucije. A posljednje je vladavina zakona. Morate imati vladavinu zakona. Do toga je najviše stalo kompanijama. Ako nema vladavine zakona, onda nema ni razvoja.

Podijelite:

Facebook X / Twitter