Komšić pametno odgovorio na antidejtonsku kampanju HDZ-a

Ovo je neobičan ishod, jer je Komšić dugo bio na stajalištu negacije Dejtona, sa stanovišta Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ali je, nakon neslavnog kraja slučaja Kovačević, Komšić očigledno uvidio da je, u svijetu kakav jeste, bolje braniti građanske aspekte postojećeg Ustava BiH, nego očekivati da nam neki Strasbourg donese na tacni građansku državu. Na koncu, Komšić je predsjedavajući Predsjedništva po osnovu sporazuma za koji se kao pripadnik Armije RBiH izborio, a ne po osnovu bilo kakvih evropskih konvencija i sl.

Tako se u obraćanju, povodom Dana državnosti BiH, Komšić pozvao na Ustav BiH, ističući da prihvata i ona dejtonska rješenja, koja mu se ne sviđaju (npr. način izbora delegata u domovima naroda). Istovremeno, podcrtao je elemente Dejtonskog ustava, u kojima dolazi do izraza “građanska komponenta Ustava”: način izbora Predsjedništva BiH, sudija Ustavnog suda itd. Slične poruke je poslao i u svom nedavnom obraćanju u Velikoj Britaniji.

Dakle, Komšić utemeljuje svoju političku poziciju na Dejtonu, a ne na njegovoj negaciji. Za razliku od Primorca, Zovko, Džebe i drugih, on ne poziva na fundamentalnu izmjenu ili, ne daj Bože, na napuštanje Dejtona, već se fokusira na zaštitu građanskih aspekata postojećeg Ustava BiH, prihvatajući, nevoljko, čak i etničke aspekte.

Prema tome, predsjedavajući Predsjedništva polazi od principa realnosti, za razliku od HDZ-ovih psihotičnih jastrebova, koji se utapaju u vlastitim željama. Dok se Komšić profilira kao odrasla osoba u sobi, Zovko, Primorac, Džeba i dr., ostavljaju dojam avanturista, koji bi odmah – samo da imaju vojsku – krenuli u novi rat kako bi hrvatskom narodu u BiH pokušali osigurati više nego što je uspio Tuđman glavom i bradom.

Komšić i HDZ u svjetlu poruka Trumpove administracije

Kada uporedimo poruke, koje dolaze od nove američke administracije, vidljivo je da su one slične, gotovo identične Komšićevim, a u potpunom su neskladu sa porukama zagovornika trećeg entiteta iz redova HDZ-a.

Dok šef Kluba Hrvata u federalnom Domu naroda traži da se Dejtonski sporazum zamijeni Vance-Owenovim planom, američka predstavnica u Vijeću sigurnosti Dorothy Shea kaže: “Sjedinjene Države ostaju posvećene Dejtonskom mirovnom sporazumu.”

Isto ponavlja i otpravnik poslova u Američkoj ambasadi u Sarajevu John Ginkel. Povodom tri decenije Dejtona, on kaže da SAD “blisko sarađuju sa liderima u BiH kako bi se osnažio Dejton”.

Isto se kaže u izjavi UO PIC-a sa sjednice kojoj je prisustvovao zvaničnik Trumpove administracije Mark Fleming: “Poštivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma podržava se mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi.”

Sve ovo je na tragu nedavne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj se vidjelo da svi međunarodni akteri, od SAD, preko Velike Britanije i Francuske, pa sve do Rusije i Kine podržavaju Dejton i samo Dejton.

Šta je okvir ozbiljne rasprave?

Ako sve svjetske sile podržavaju Dejton, onda je dvoentitetska struktura jedini okvir ozbiljne rasprave. Dakle, treći entitet ne može biti čak ni non-starter. Svako ko za polazište uzme fundamentalnu reviziju Dejtona, kroz uvođenje trećeg entiteta, smatra se u međunarodnim krugovima kao avanturista, čime sam sebe diskvalificira i izbacuje iz ozbiljne diskusije.

Niko bolje to nije potvrdio od samog šefa HDZ-a. Naime, Čović je više puta, u proteklih mjesec-dva, iznosio stajališta koja su bliže Komšićevim, nego onim Željane Zovko, Primorca ili Džebe. Pojašnjavao je da je Dejton realnost, da bez saglasnosti sva tri naroda nema njegove izmjene itd.

Za razliku od nižerangiranih jastrebova i jastrebića, koji mogu sebi dozvoliti da lupaju sve i svašta, Čović ipak pazi šta kaže, jer ne želi da se profilira kao antidejtonski činilac.

Kao što probosanski lobista Daniel Serwer, neki entuzijastični Bošnjacima naklonjen europarlamentarac, ili Muamer Zukić, kao šef federalnog Kluba Bošnjaka, ne određuju poziciju bošnjačke i građanske politike, tako ni Primorac, Zovko ili Džeba ne određuju poziciju hrvatske.

Svima onima koji, poput RTV "Herceg-Bosne", tvrde da je treći entitet novi zahtjev hrvatske politike u BiH treba reći da će tako biti kada predsjednik HDZ BiH i hrvatska vlada kažu da je tako. Pa, eto, neka Čović i Plenković izvole i kažu da su protiv Dejtona i da traže njegovu fundamentalnu promjenu. Sve dotad, polazište hrvatske strane u pregovorima nije treći entitet, već zahtjev za izmjenama Izbornog zakona. A polazište ne može biti i ishod pregovora.