Piše: Sead Numanović
Donald Trump pobijedio je u utrci za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Za razliku od prije osam godina, kada je mandat počeo traljavo, upetljavajući se u pravne bitke koje su mu samo odvukle pažnju i završile porazom, ovog puta novoizabrani predsjednik krenuo je drugačije. Počeo je ubrzano nominirati ljude koji će provoditi njegovu politiku.
Ona je definirana u tzv. Agendi 47 i fokusirana je na SAD.
Malo toga u tom dokumentu tiče se vanjskih poslova.
I ni slovo, barem ne direktno, ne odnosi se na zapadni Balkan, a pogotovo ne Bosnu i Hercegovinu.
No, Trumpova jedina konstanta je nepredvidivost.
Uz nju, zna se da nominirane osobe, ako prođu nominacije, ne moraju do kraja mandata od četiri godine (ili više) ostati na poziciji. Trump je i prošli put kada je bio predsjednik - od 2016. do 2020. godine, smjenjivao svoje saradnike. Tako je, na primjer, na Twitteru objavio da njegov izabranik za šefa američke diplomatije to više nije. Ekspresno i brutalno ga je smijenio.
Tek, nova predsjednička administracija se postepeno ekipira. U njoj će izuzetno bitnu ulogu imati Elon Musk, multimilijarder i vlasnik - između ostalog - mreže X, kako se danas zove Twitter.
On, kao i Vivek Ramaswamy, dobili su mandat da "očiste" državni aparat.
I već su najavili da će "čeličnom četkom" raditi svoj posao.
Desetine hiljada državnih službenika SAD su u strahu.
I to se već odražava na funkcioniranje državne službe.
Richard Grenell, pak, još uvijek nije dobio poziciju u Trumpovoj administraciji.
On je u proteklih osam godina uspio bitno poboljšati odnos s novoizabranim predsjednikom, ali i njegovim najbližim okruženjem.
Grenell ne krije da ima bliske odnose sa srbijanskim establišmentom. Također, ne ustručava se reagirati i na - na primjer - usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Tada je rekao da "nije svaki zločin genocid", što je i mantra zvaničnih srbijanskih/srpskih struktura.
To što Grenella nema ni na čelu Vijeća za nacionalnu sigurnost, ali ni State Departmenta i ne mora imati neku težinu. Isto kao i činjenica da je u dosadašnjoj distribuciji pozicija tzv. albanski lobi prošao mnogo bolje nego bilo koji drugi iz regiona. Najmanje dvojica novonominiranih zvaničnika bliski su im.
Pravi prvi značajan signal smjera kojim će se nova administracija SAD kretati kada je BiH i naš region u pitanju bit će sudbina Douglasa Jonesa.
Ovaj karijerni diplomata nominiran je za nasljednika Michaela Murphyja 11. jula ove godine.
Taj čin ostat će upamćen i po neuobičajenoj reakciji.
Ambasador SAD u BiH Michael Murphy nije krio svoje zadovoljstvo.
"Čestitam Dougu Jonesu! Zajedno smo došli u američki diplomatski kor i dobri smo prijatelji i kolege 33 godine.
Jones je predstavljao nastavak dosadašnje - nove američke politike u BiH.
I on je to potvrdio na saslušanju pred Vanjskim odborom Senata 11. septembra.
"Posvećen sam korištenju svih dostupnih alata uključujući sankcije i podržavanje autoriteta visokog predstavnika kada se to traži, da se suprotstavi unutrašnjim i vanjskim zloćudnim utjecajima koji žele razbiti državu", rekao je Jones tokom svog svjedočenja.
Jones je glatko prošao saslušanje.
I tu je sve stalo.
Senat ga nije potvrdio.
U međuvremenu, Demokratska stranka je izgubila većinu u ovom, gornjem domu.
Republikanska stranka sada ima čak 53 senatora i najmanje 218 kongresmena - zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta SAD.
A Senat, kako već napisasmo, je tijelo koje odobrava bezmalo sva imenovanja predsjedničke administracije. Uključujući i ambasadore.
S promjenom vlasti, potvrđivanje Jonesa postaje sve manje izvjesno.
No, uvijek imajte na umu Trumpovu nepredvidivost.
U teoriji je moguće da on odobri Jonesovo imenovanje i da ga Senat potvrdi.
To je - dakle - sve manje vjerovatan scenarij, ali ga ne treba isključiti. Makar u teoriji.
U vjerovatnijem scenariju, Trump će nominirati svog čovjeka za ambasadora.
To može biti karijerni diplomata iz State Departmenta.
