Piše: Sead Numanović
“Česti pokušaji da se pogrešno predstavi ili iskrivi uloga i namjera pojedinih međunarodnih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države, kontraproduktivni su za važne reformske procese koji su neophodni da bi se povećalo demokratsko učešće, osnažila vladavina prava, dao podstrek ekonomskoj konkurentnosti i vratilo povjerenje građana”, upozorili su ambasadori pet država Zapada, te šef EU u Bosni i Hercegovini.
U zajedničkom saopćenju, diplomatski predstavnici tzv. “kvinte”, koju čine: Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija, te Delegacija Evropske unije u Bosni I Hercegovini odgovorili su na pismo koje je krajem prošlog mjeseca Ujedinjenim narodima u Njujorku uputio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić.
U tzv. “Non-paperu”, iznesen je cijeli niz optužbi na račun SNDS-a Milorada Dodika i HDZ Draga Čovića, ali se ne malo žuči prolilo po EU-predstavništvu u našoj zemlji.
Komšićeva diplomatska nota izazvala je burne reakcije s obje strane Atlantskog okeana.
Diplomatski sročeno saopćenje otkriva samo djelić brojnih “nesporazuma” na relaciji Komšić – Zapad.
Također, “Non-paper” otkriva i stanje rasula “probosanskog bloka” političkih stranaka na domaćem terenu.
Je li Komšić dopisom otišao u ofsajd?
Sudeći po onome što se dešava iza scene, jeste.
Njegov dopis otišao je njegovim diplomatskim kanalima u Njujork bez konsultacija u Predsjedništvu BiH.
Druga dva člana kolektivnog šefa države, potom, potrudila su se da Zapadu nedvosmisleno stave do znanja ne samo da nisu znali, već i da ne stoje iza njegovog sadržaja.
Čak je emitirana i poruka da je lider DF-a “sada već pretjerao”.
Šta je suština pisma ovog člana Predsjedništva BiH?
Izborni zakon.
O njemu se intenzivno razgovara. Na sceni, ali mnogo više iza scene.
Uključen je rastući broj aktera: lideri tri dominantne stranke – SDA, HDZ i SNSD, civilno društvo, predstavnici ostalih stranka – od Trojke do PDP-a, članovi CIK-a…
I sve se više uključuju. Okupljaju ih ambassador SAD u BiH, zajedno s šefom Delegacije EU u BiH.
Cijeli proces ide uz stalne opstrukcije HDZ i SNSD.
Pitanje ko će sjediti u narednom mandatu u Predsjedništvu BiH naravno da je važno.
Hoće li to biti Dragan Čović i Milorad Dodik ili neko drugi?
Izbori su u oktobru naredne godine. Dakle, podaleko.
No, ove godine trebali bi se definirati principi izbora i za taj organ.
Ne radi se ovdje samo o promjeni jednog – Izbornog zakona, već i Ustava BiH.
Komšić u “Non-paperu” otkriva i da su napori njegove stranke da predloži još neke reformske zakone, bitne za evropski put BiH, propali.
Prvenstveno Zakon o javnim nabavkama.
I to je tačno.
Zakoni jesu predlagani, ali su i propadali. Obarani su u bh. parlamentu glasovima, primarno, SNSD-a i HDZ-a, ali su prethodno dobijali negativne ocjene EU.
Za razliku od DF-a, SDA, kao vodeća politička snaga, zakone nije predlagala.
