Od 2023. godine ugovore o prometu nepokretnosti (ugovore o kupoprodaji nekretnina, ugovore o poklonu nekretnina, o doživotnom izdržavanju i dr. ) mogu osim notara izrađivati i druga lica.
Na mostu dobio na ćupriji izgubio...
Manje informisani o ovoj novoj situacije će reći da to mogu još i advokati, ali suštinski i u praksi, zahvaljujući odluci Vrhvnog suda FBIH s kraja 2022.godine, to može bilo ko dovoljno stručan da zna o čemu piše, koga stranke odaberu, a zatim se potpisi na tom ugovoru ovjeravaju kod suda ili kod notara. Na taj način je jedna veoma uređena pravna grana prometovanja nepokretnosti u Bosni i Hercegovini svedena na to ko će ugovor naplatiti „manje“, te kako će obični građani manje plaćati ove usluge i tako biti „zaštićeni“, i to kao osnovni argument svih koji vide svoj kolač ovdje.
Jasno je da građani vrlo često nisu informisani o tome da je notarska služba u FBiH nedvojbeno definisana jedinstvenom notarskom tarifom, troškovi su fiksni i uvećavaju se tek za materijalne troškove koje notar ima za sačinjavanje notarski obrađene isprave.
Zatim su notari u fiskalnom sistemu i svaki notar potpuno transparentno plaća kako PDV, tako i porez na dobit koji iznosi 10% njihove godišnje ostvarene dobiti.
Zatim, notar je u obavezi da se pridržava odredbi zakona o sprečavanju pranja novca (ZSPNIFT) i nadležni organi imaju potpuni uvid u tokove gotovine vezane uz promet nekretnina.
Notari se ne smiju baviti politikom i nisu pristrasni prilikom sastavljanja Ugovora jer su odgovorni za svaku svoju obrađenu ispravu, imenom i prezimenom i svojom službom.










