Prema dokumentu koji je objavljen na portalu bild.ba amandmani HDZBiH na Ustav Bosne i Hercegovine ne vode ka implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava u Strazburu (ESLJP) i Ustavnog suda BiH, nego upravo suprotno – još čvršće pozicioniraju diskriminatorno dejtonsko etno-teritorijalno političko predstavništvo uz isključivanje svih građana koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Da apsurd bude veći, ovaj prijedlog se „šprda“ sa svim presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao i sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i opcionim protokolima, stoji u analizi grupe autora urađenoj za potrebe Politicki.ba.
Svi smo jednaki. Samo su neki jednakiji od drugih
Objavljujemo je pred sami dolazak međunarodnih posrednika za izbornu reformu – Angeline Eichhorst i Matthewa Palmera.
Evropska izaslanica i američko emisar suočit će se i s prijedlozima HDZ-a.
U prijedlogu za izmjenu člana IV Ustava BiH HDZ predlaže promjenu tako da „svaka osoba s pravom glasa može biti kandidat za izaslanika u Dom naroda“.
Međutim, ostaje odredba koju je ESLJP u predmetu „Sejdić-Finci“ proglasio diskriminatornom i suprotnom članu 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. To je odredba da se Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastoji isključivo od 5 Bošnjaka, 5 Hrvata i 5 Srba. Pitanje je, kako može „svaka osoba s pravom glasa biti kandidat“ ako se biraju samo Bošnjaci, Hrvati i Srbi u taj Dom?! Odnosno, može li birač imati samo ½ biračkog prava.
No, i ovakav „neozbiljan“ prijedlog, kao i svi drugi prijedlozi HDZBiH, se uslovljava „implementacijom“ samo jedne presude Ustavnog suda BiH, i to u predmetu U-23/14 („Ljubić“) koja je, uzgred rečeno, već implementirana na Općim izborima 2018. godine.
Amandman III na član V Ustava BiH – Predsjedništvo BiH – uvodi dvije novine koje još čvršće utemeljuju dosad nepoznatu doktrinu o članovima Predsjedništva BiH kao „predstavnicima“ tri „konstitutivna“ naroda, a ne članovima Predsjedništva BiH koji dolaze iz reda tih naroda, kao njihovi pripadnici. Članovi Predsjedništva BiH kao kolektivni predsjednik države čije je temeljna obveza utvrđena u članu V. 3. Ustava BiH među kojima je i obaveza predstavljanja države BiH na unutarnjem i vanjskom planu, prema slovu Ustava BiH (član V.3.c)) ne predstavljaju njene pojedine etničke grupe, nego državu BiH kao cjelinu. Npr. to tijelo predstavlja samo državu BiH u Ujedinjenim nacijama, gdje je država BiH predstavljena kroz jednu stolicu.
