Ono što je 2015. godine bilo diskriminatorno, 2023. godine ne diskriminira. U oba slučaja odlučivao je isti sud. U oba slučaja radi se o istim odredbama Ustava Federacije BiH.
"Pri izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda može kandidirati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH", pisalo je u Ustavu Federacije BiH do 2. oktobra prošle godine.
Ovu odredbu Ustavni sud BiH je odlukom od 25. marta 2015. godine proglasio – diskriminatornom, jer ne dopušta pravo ostalima, odnosno građanima koji nisu konstitutivni da budu birani za predsjednika ili potpredsjednika Federacije, piše Istraga.ba.
"Ustavni sud naglašava da isključenje mogućnosti da se za predsjednike i dopredsjednike entiteta kandidiraju i pripadnici "ostalih", koji su, kao i konstitutivni narodi, državljani BiH kojima je zakonom garantirano pravo da budu birani bez diskriminacije i ograničenja, više ne predstavlja zahtjev za postizanje legitimnog cilja, a zbog čega ne može imati razumno opravdanje. Naime, u ostvarivanju zakonom zagarantiranog prava navedenim odredbama ustava entiteta i Izbornog zakona uspostavljen je različit tretman ostalih koji se temelji na etničkoj pripadnosti i za rezultat ima diskriminaciju oprečno članku II/4 Ustava BiH i članku 1 Protokola broj 12", naveo je Ustavni sud BiH u obrazloženju odluke broj U14/12 kojom je odredba Ustava Federacije BiH koja se odnosila na izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH proglašena – diskriminatornom.
Na dan Općih izbora 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt je promijenio odredbu Ustava FBiH koja se odnosi na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije.
