Holandija, ako je suditi po izvještajima medija te države više nije tako kategoričan protivnik dodjeljivanja kandidatskog statusa za ulazak u Evropsku uniju Bosni i Hercegovini.
Premijer Mark Rutte, obraćajući se poslanicima, rekao je prošlog mjeseca u Predstavničkom domu parlamenta ove države da je BiH postigla mali napredak ka tome da postane kandidat za članstvo.
"Jedini protiv"
"Istovremeno, ponovo se postavlja pitanje da li biste vi jedini trebali to zaustaviti ako svi u Evropi osim Holandije kažu da ih trebamo učiniti kandidatima", upitao je.
Rutte je također rekao da još uvijek postoje sumnje oko dodjele statusa kandidata.
"Ali mislim da postoji i politička dinamika koju biste možda trebali razmotriti", rekao je on u obraćanju poslanicima.
"Vrata su otvorena. Kandidatski status je nešto za šta se sama predsjednica Komisije snažno zalagala. To je pretvoreno u preporuku Evropske komisije i članice trebaju donijeti odluku u decembru i zaista se nadam da će to biti jednoglasno DA. Ako sagledate izvještaj o BiH prije deset dana i može se zaključiti da nije mnogo učinjeno. Međutim, ako pogledate period od prethodne tri godine, učinjene su neke stvari", poručio je šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i njen specijalni predstavnik u našoj zemlji Johann Sattler.
Kako sada stvari stoje, kandidatski status bi mogao biti odobren na Samitu EU 15. i 16. decembra ove godine.
Čelnici država EU okupit će se na skupu Evropskog vijeća - vrhovnog organa EU - kako bi raspravljali i o preporuci Evropske komisije za BiH.
Iako je Holandija omekšala, nije i "prelomila".
Nadati se da će Evropsko vijeće izglasati kandidatski status.
Ali!
Francuska, koja jeste bila bliska Holandiji i protivila se ovakvoj odluci, ublažila je protivljenje. No, to još ne znači da će Emmanuel Macron u konačnici reći "DA".
Isto važi i za Njemačku.
Obje države još uvijek vagaju.
Optimistični pesimizam. Ili obratno!
Sagovornici Politicki.ba ističu da je realno nadati se pozitivnom odgovoru Evropskog vijeća nakon decembarskog samita.
Ističu i da je sama odluka Evropske komisije da se preporuči kandidatski status za našu zemlju veliki iskorak koji je malo ko prije samo par mjeseci mogao i zamisliti.
Ali se nezamislivo desilo.
Optimistima nikad ne fali izgovora/razloga da ostanu optimisti.
Pesimisti, pak, ovog puta nisu položili definiciju da su oni tek "samo malo bolje informirani optimisti".
Kada se pogleda ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u reformama, bude vam muka!
Ako bi smo se igrali metaforama, na 132 strane, koliko taj dokument sadrži - "50 je nijansi crne".
"Bosna i Hercegovina nije napredovala".
"Bosna i Hercegovina je u početnoj fazi"
"NIJE BILO NAPRETKA" piše na čak 97 mjesta u izvještaju. Od ukupno 132 strane dokumenta gdje su i uvodna stranica, napomene, podsjećanja...
Praktično, na bezmalo svakoj stranici sadržaja dokumenta mogla bi se naći ova ocjena.
Od jadana do grdana!, što bi rekli Hercegovci.
50 nijansi CRNE
Ipak, Brisel je preporučio da se Bosni i Hercegovini odobri kandidatski status.
Bez ikakvih prethodnih uslova.
I to sasvim jasno piše.
Kao i što piše da se "podrazumijeva/razumije" da će bh. vlasti - ove odlazeće ili one koje će doći nakon konstituiranja vlasti kao rezultat općih izbora od 2. oktobra - poduzeti određene radnje u osam oblasti, od kojih je većina iz segmenta vladavine prava.
Ako hoće, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine može vrlo brzo i jednostavno završiti bezmalo sve od postavljenih pretpostavki.
A onda slijedi veliki posao.
Kandidatski status sam po sebi nije spektakularni iskorak. Ali jeste dobar i potreban iskorak. On je tek uvod u novu fazu odnosa Sarajeva i Brisela - otvaranje pregovora po poglavljima.
Bosna i Hercegovina, kao i većina ostalih država zapadnog Balkana, pred sobom (i Evropskom komisijom) ima 33 poglavlja.
Za razliku od Srbije i Kosova, koje imaju poglavlje više - rješavanje svojih odnosa.
Prosto jeste nevjerovatno da se birokrate iz Brisela nisu potrudile izmisliti nova apsurdna ograničenja za BiH.
No, nisu ni morali.
U postojećim je i više nego dovoljno "nagaznih mina".
Izvještaj Evropske komisije, kao i oni iz prethodnih godina jesu temelj za pregovaranje.
Koji će preduslovi biti postavljeni da se pregovori otvore, vidjet ćemo.
Poruka kladioničarima
No, ko se god bude kladio da će jedna od stavki biti i Izborni zakon ne bi trebao izgubiti.
No, idemo redom:
I u ovogodišnjem Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine navode se politički problemi.
Jasno je adresirano da je entitet Rs izvor najvećeg dijela nevolja iz tog segmenta.
"Stranke iz Republike Srpske su bile blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou sve do proljeća 2022. godine, što je tokom tog perioda dovelo do skoro potpunog zastoja u reformskim procesima", navodi se.
A ističe se i da je "Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ostala na vlasti od 2018. do 2022. godine u tehničkom mandatu".
Dalje se navodi separatizam iz entiteta Rs kroz njihovo nastojanje da se otmu ovlasti državi BiH.
Izborna reforma propala je usprkos nastojanjima EU i SAD.
