"BiH pod posebnim nadzorom NATO saveza zajedno s Moldavijom i Gruzijom, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, tako da očekujemo dodatnu pomoć u naoružanju i opremi od članica NATO saveza na bilateralnom planu, ali i od vojno-političkog saveza u cjelini".
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (Socijaldemokrata partija - SDP) kazao je u razgovoru za Fenu, nakon preuzimanje te dužnosti i sagledavanja stanja, da je od izuzetne važnosti raditi na poboljšanju uvjeta rada Oružanih snaga, podizanje stepena njihovog standarda i približavanje standardima NATO saveza što bi trebao biti i krajnji cilj za BiH.
Kada su u pitanju naoružanje i oprema, potrebno je osigurati praćenje standarda, prije svega, susjednih zemalja Srbije i Hrvatske u skladu sa sporazumom iz 1997. godine iz Beča, a koji govori o ravnoteži u naoružavanju tri države. Međutim, trenutno u oružanim snagama očigledan je disbalans u opremi i naoružanju tri vojske.
Ministar odbrane Zukan Helez obavljao je ranije dužnost federalnog ministra za pitanja boraca te kaže da će mu to iskustvo biti od koristi u radu na novoj dužnosti.
Kada je oblast ljudskih resursa u pitanju, određen broj pripadnika Oružanih snaga bili su pripadnici Armije Republike BiH, Hrvatskog vijeća obrane i Vojske Republike Srpske, a budući da je bio ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, dobar dio problematike već mu je poznat.
Helez je u proteklom mandatnom periodu bio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te član Komisije za sigurnost te je prilično upoznat sa stanjem u Oružanim snagama, njihovom strukturom, djelokrugom rada, nivoom osposobljenosti i drugim segmentima.
"Naše Oružane snage moraju biti opremljenije, s boljim materijalnim statusom pripadnika Oružanih snaga, moraju biti efikasnije u realizaciji svojih ciljeva i zadataka i organizirane u skladu sa NATO standardima", podvukao je Helez.
Put BiH prema članstvu u NATO jedan je od dva najvažnija vanjskopolitička cilja države, a ministar Helez smatra da je put kao NATO savezu u ovom trenutku možda važniji od ulaska u Evropsku uniju s obzirom na trenutnu sigurnosnu situaciju.
Tu je prije svega mislio zbog rata u Ukrajini, političke i vojne nestabilnost u bh. okruženju poput pitanja Kosova i situacije u Crnoj Gori, te Helez ocjenjuje da bi se ulaskom u NATO riješili mnogi problemi u oblasti odbrane i sigurnosti države BiH, ali i njene političke stabilnosti.
"Kada su u pitanju politički akteri u BiH, očito da ne gledamo svi isto na put BiH ka NATO savezu. Međutim, odavno su donesene strateške političke odluke na nivou BiH kada je u pitanju NATO savez te mislim da neće biti većih poteškoća da se preda godišnji plan odbrane", kaže ministar.
Ako se uzme u obzir da su susjedne zemlje Crna Gora i Hrvatska članice NATO saveza, a da Srbija ima godinama uspješnu saradnju sa NATO savezom, Helez ističe da ne vidi razloga zašto bi BiH bila izolirana u tom smislu.
Već dugi niz godina govori se o potrebi modernizacije Oružanih snaga BiH, posebno helikopterskih skvadrona, a to se osigurava kroz budžet Bosne i Hercegovine i pomoć prijatelja i saveznika, prije svih Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Turske, Njemačke i drugih zemalja.
Kada su u pitanju helikopteri i drugo sofisticirano naoružanje i oprema, Helez kaže da se BiH tu više oslanja na saveznike, ali kaže da i u tom smislu očekuje veći iskorak.
"BiH pod posebnim nadzorom NATO saveza zajedno s Moldavijom i Gruzijom, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, tako da očekujemo dodatnu pomoć u naoružanju i opremi od članica NATO saveza na bilateralnom planu, ali i od vojno-političkog saveza u cjelini", dodao je.
On ističe da su Oružane snage BiH visokoprocentno popunjene, iako je u jednom periodu, zbog nešto lošije materijalne pozicije pripadnika Oružanih snaga, zabilježen pad interesa za angažman u Oružanim snagama.
Nakon nedavnog povećanja broja pripadnika Oružanih snaga i povećanja koje je planirano u narednom periodu ponovno se vraća interes za Oružane snage BiH, ističe ministar, a posebno zbog školovanja na prestižnim vojnim akademijama širom Evrope i svijeta.
"Pripadnici Oružanih snaga koji se školuju na visokim vojnim školama naših saveznika vraćaju se na službu u BiH s visokim stepenom obrazovanja i vojne sposobnosti, te u pravilu govore nekoliko stranih jezika. Oni su osposobljeni da izvršavaju najsloženije zadatke koje pred njih postavi Ministarstvo i država BiH", kaže Helez.
U pitanju su pripadnici Oružanih snaga koji su školovani po NATO standardima i prilikom najsloženijih operacija pripadnika NATO saveza pokazali su spremnost da izvršavaju zadatke u skladu s tim standardima.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez osvrnuo se u intervjuu za Fenu na trenutnu političku i vojnu stabilnost Evrope nakon invazije Rusije na Ukrajinu, naglašavajući da upravo ta situacija otvara prostor većem interesiranju NATO saveza za ubrzanje puta BiH, a to ne bi donijelo samo vojnu stabilnost i sigurnost, nego i političku kao i ekonomski prosperitet.
"BiH je ocijenjena od NATO saveza kao država koja treba biti pod posebnom prismotrom kada je u pitanju ruski utjecaj. To svakako donosi veći angažman naših saveznika, članica NATO saveza u smislu dodatne pomoći u naoružanju i ukupnoj modernizaciji Oružanih snaga", podvukao je.
Govoreći o regionalnoj saradnji u ovoj oblasti, ministar podsjeća da se u tri susjedne države Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori školuje određen broj bh. kadeta te će jedan od prioriteta u njegovom radu biti saradnja s ministrima odbrane susjednih država, posebno u smislu stabilizacije odnosa i vojne saradnje.
"Hrvatska i Crna Gora su članice NATO saveza i njihova pomoć nam je potrebna prilikom predaje zahtjeva za članstvo u NATO savez. Kada se glasa o prijemu nove članice NATO saveza, potrebno je da se glasa konsenzusom svih članica i zbog toga predstavnike Hrvatske i Crne Gore vidim kao lobiste prilikom glasanja za punopravno članstvo BiH u NATO savezu", zaključio je u intervjuu za Fenu ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.
