Halilović: Političari bez društvenih mreža bit će zaboravljeni

Dobar dio političkih struktura je informatički nepismen i shodno tome limitiran u ovom smislu. To ne znači da su bez političkog utjecaja i da će zbog toga brzo nestati sa političke scene.

Razgovarala: Iman Sporišević

Edin Halilović je 2009. godine postao bachelor ekonomije i biznisa na Univerzitetu u Sarajevu. Od 2014. do 2016. godine je radio u IT holding kompaniji Lupon Ventures u Sarajevu. Onda, te godine sa kolegom Semirom Musićem otvara Lilum Digital, agenciju koja pomaže vlasnicima online medija da povećaju prihod uz pomoć Google i Facebook oglašavanja.

Sa njim smo razgovarali o specifičnostima predizborne kampanje u 2020. godini.

Više zahtjeva

Kako je pandemija utjecala na način na koji se predizborna kampanja odvijala ove godine? Da li se razlikuje od prethodnih kampanja?

- U odnosu na prethodne izborne cikluse, naš tim je svakako dobio veći broj zahtjeva za online oglašavanje, i to od strane različitih političkih subjekata. Nama je bilo drago vidjeti inicijativu različith političkih aktivista i stranaka posebno što se radi o lokalnim izborima koji su važni za naš svakodnevni život. Posmatrano izvan stručne perspektive, čini mi se da je pandemija promijenila način političkog komuniciranja kao i veliki broj drugih aspekata našeg života. Naravno da kampanja u Bosni i Hercegovini ne može proći bez ispada, tako i u kontekstu epidemioloških zaštitnih mjera ali mi se čini da političari sada bolje razumiju kakav alat su online alati, a naročito društvene mreže. Mislim da je još nekoliko dodatnih faktora pored epidemije koji su na ovo utjecali kao što su aktuelna zaštita privatnosti u kontekstu GDPRa u Evropskoj uniji, afera Kembridž analitika, korištenje Facebook-a u promotivne svrhe i korištenje Twittera kao glavnog alata komunikacije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i dr. Do naših političara su došle vijesti o korištenju stotina miliona dolara u svrhe online promocije, na skoro završenim predsjedničkim izborima u Americi. Mislim da i ta činjenica znatno mijenja percepciju o online komunikacijama i oglašavanju u BiH.

Značajan dio kampanja se „prebacio“ na društvene mreže. Smatrate li da će to ostati tako i nakon završetka pandemije?

- U jednoj mjeri da. Sve je veći broj političara, naročito mlađe generacije koji svakodnevno komuniciraju društvenim mrežama, grade svoju bazu pratilaca i konekcija, i odražavaju konstantan kontakt sa biračima. Svi teoretičari političkih nauka će reći da je ovakav kontinuitet važnije od same kampanje. Ipak, dobar dio političkih struktura je informatički nepismen i shodno tome limitiran u ovom smislu. To ne znači da su bez političkog utjecaja i da će zbog toga brzo nestati sa političke scene. Naše društvo je po mnogo čemu posebno pa su i načini politčkog djelovanja karakteristični. Ipak, cijenim da će političari koji ne budu usvojili savremene načine komunikacije u dogledno vrijeme biti prevaziđeni i zaboravljeni.

Facebook je mreža broj jedan

Koja je najpopularnija društvena mreža u Bosni i Hercegovini? Koja se nalazi na drugom mjestu?

- U političkom kontekstu, naročito u smislu organske i plaćane promocije Facebook je mreža broj jedan. Ovo se naročito odnosi na bh. društvo. Globalno posmatrano, Twitter je najpopularniji način komuniciranja političara i medija, ali zbog mnogo manjeg broja korisnika, Facebook ima značajniji utjecaj. U BiH je broj Twitter korisnika nesrazmjerno manji u odnosu na Facebook. Na kraju, treba imati na umu da su Instagram i WhatsApp dio Facebook mreže aplikacija i u tom smislu ih posmatramo kao jednu društvenu mrežu. Vrlo je važno napomenuti da treba praviti razliku između organskog i plaćenog komuniciranja. Analitičari smatraju da je efektna plaćena komunikacija putem Facebook-a bila glavni razlog za pobjedu, sada već bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u ključnim državama, prije četiri godine. Sve navedeno u pogledu plaćenog oglašavanja se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu.

Da li političke stranke trebaju da snose kazne ukoliko su online kampanje započele prije zvaničnog početka koji je bio 16. oktobra? Da li u Bosni i Hercegovini uopće postoji organ koji bi ih kaznio?

- Na ovo pitanje bi pravnici dali potpuniji odgovor. Koliko sam upućen Centralna izborna komisija (CIK) je jedina institucija u BiH nadležna za brigu o regularnosti izbora i samih kampanja. Njihova nadležnost uključuje sankcioniranje političara za nepoštivanje zakonskih propisa. U idealnom slučaju, građani bi trebalo da kazne političare koji se ne pridražavaju zakona općenito, a time i izbornog zakona. Čini mi se da naše društvo sazrijeva u tom smislu i da su neke aktivnosti političara kontraproduktivne. Najbolji primjer za to je agresivno plaketiranje po gradovima bez brige o izgledu javnih površina. Ovakve pojave nerviraju naše građane i oni znaju politički sankcionirati stranke, što je po meni najbolja opcija. Ja se nadam da će naše društvo u jednom momentu politički kažnjavati stranke zbog nepoštivanja zakona, samog po sebi. Ko ne poštuje izborni zakon da bi došao do pozicija, neće poštovati ni druge zakone kada bude izabran.

Postoji li određena politička stranka za koju smatrate da je neetično vodila svoju online kampanju?

- Moj interes za političkim životom je u dobroj mjeri ograničen na moje profesionalno djelovanje i nisam siguran da mogu dati pravi odgovor na ovo pitanje. Iz perspektive građanina BiH, čini mi se da su sve političke stranke neopterećene etikom u svom radu i tu ne bih pravio nikakve izuzetke.

Da li je teško utvrditi zloupotrebe na društvenim mrežama?

- Ovo je vrlo važno pitanje na koje treba obratiti pažnju. Sve što radimo online je na neki način zabilježeno. Imajući tehničko znanje i resurse, možemo lahko utvrditi svaku nepravilnost na društvenim mrežama, bez izuzetaka. Koliko su državne institucije tehnički i kadrovski opremeljene u ovom smislu je pitanje za njih. Koliko su uopće politički neovisne i voljne da se nepristrasno bave, kako neregularnostima općenito tako i na društvenim mrežama je sasvim drugo pitanje.

Plaćeni oglasi i propaganda

Da li su plaćeni oglasi u ovogodišnjoj kampanji zapravo bili prikrivena izborna propaganda?

- Teško je objektivno odgovoriti na pitanje šta je legitimno političko djelovanje a šta propaganda. Ponekad mi se čini da je kompletna poltička komunikacija u našem društvu propaganda. Ponekad mi se čini da je to prikladan način za stepen razvoja našeg društva ali ne želim biti pesimističan. Kako drugačije objasniti uspjeh političara kojima je propaganda jedina politička aktivnost a politički aktivizam shvataju kao praznu priču bez rada. Unatoč tome, godinama su uspješni i postaju sami sebi svrha. Ono što je karakteristično za društvene mreže jeste činjenica da je svaka plaćena promocija tako i označena, u tom smislu tu nema ništa prikriveno. Facebook je uveo obavezno legitimisanje svih oglašivača koji se bave poltičkom promocijom, korištenjem ličnih dokumenata. Ovo se odnosi na razvijena tržišta i cilj je da se unaprijedi transparentnost političkog djelovanja. Naravno, na svakom pojedincu je da se obrazuje i informira da bi bio u mogućnosti razlikovati legitiman politički aktivizam od prazne priče i propagande.

Da li su društvene mreže doprinijele rezultatima izbora u Bosni i Hercegovini? Ako jesu, u kolikoj mjeri?

- Mislim da je važno govoriti o korištenju društvenih mreža od strane političkih subjekata, jer društvene mreže same po sebi ne doprinose ničemu. Ovo je inače tema rezličitih socioloških polemika. Kao neko ko se profesionalno bavi društvenim mrežama, moram reći da su mreže alat kao i svaki drugi, mogu biti korisne i mogu činiti štetu zavisno od toga s kojim namjerama se koriste. Ovo moram ponavljati jer se često o društvnim mrežama ili internetu općenito govori kao o negativnom faktoru razvoja društva. Mislim da je stvar upravo suprotna i da je internet najvažniji izum ljudi jer omogućava učenje bez granica.

Da se vratim na temu, komunikacija na društvenim mrežama sigurno jeste sve značajniji faktor. U kolikoj mjeri je taj faktor važan, teško je odgovoriti bez adekvatnog stručnog ispitivanja mišljenja i percepcije. Ono što mogu kazati sa sigurnošću, bez da uvećavam važnost online komunikacije u odnosu na organizacioni dio kampanje, jeste da su kandidati za koje je naš tim radio promociju na društvenim mrežama pobijedili i to uvjerljivo.