Piše: Faris Marukić
Jučer je održan drugi krug izbora za predsjednika Francuske.
Može se reći da smo prisiljeni proslaviti pobjedu Emmanuela Macrona. Krajnja desnica, predvođena s Marine Le Pen osvojila je 41,46% glasova, tužna statistika za jednu od kolijevki moderne demokratije.
Poređenja radi, na sva zvona prozivanja ukrajinska krajnja desnica osvojila je 2% glasova.
S druge strane, s obzirom na sve upisane birače, aktuelni predsjednik je dobio ocjenu od 38,52%, a njegov protukandidat 27,28%, što je niže od stope apstinencije.
Stopa apstinencije bila je 28,01%, što je najviše od 1969. godine.
Ukupno je bilo 3.018.990 nevažećih glasova.
Nedjeljni izbori su lošija repriza 2017. godine, kada je Macron pobijedio Le Pen sa 66,1% glasova.
Kandidat kojeg su muslimani listom podržali Jean-Luc Mélenchon nije ušao u drugi krug. Očito je da Macronova pobjeda nije pobjeda za muslimane. To je izbor između uglađene i otvorene islamofobije – biranje manjeg zla.
Fraze poslije bitke
Emmanuel Macron zahvalio se pristalicama - i osvrnuo se na one koji nisu glasali za njega - u govoru u Parizu nakon što je ponovo izabran za predsjednika.
"Nakon pet godina transformacije, sretnih i teških vremena, na današnji dan 24. aprila, većina nas je odlučila da mi vjeruje i predstavljam našu Republiku u narednih pet godina", rekao je on.
Macron je svjestan okolnosti i činjenice da su mnogi glasali protiv Le Pen, a ne za njega.
Anketa Ipsos-Sopra Steria pokazuje da je 58 % glasača Emanuela Macrona glasalo za njega "prije svega zato što bi bio dobar predsjednik Republike", a 42 % "prije svega da bi zaustavio Marin Le Pen".
Le Pen je održala svoj karakteristični antiimperijalistički govor, bez suštine.
"Ovaj rezultat pokazuje veliki prkos francuskog naroda", rekla je ona.
