Piše: Volodimir Cibiljnik
Događaji u Bosni i Hercegovini ponovo su u centru pažnje medija. Ali ovaj put - u bliskoj vezi sa ratom u Ukrajini.
Analitičari i stručnjaci za zapadni Balkan smatraju da je Rusija praktično otvorila treći front nakon Ukrajine i Sirije - protiv integriteta Bosne i Hercegovine i njene stabilnosti.
Europejska Pravda je već izvještavala o bezobraznoj izjavi ruskog ambasadora u BiH Igora Kalabuhova. On je otvoreno zaprijetio zvaničnom Sarajevu da će se ponoviti "događaji u Ukrajini" ako zemlja nastavi svoj put ka članstvu u NATO-u.
Uz to, mahnuo je šakom prema Poljskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj .
Srećom, BiH se ne graniči sa Rusijom i gotovo sa svih strana je okružena članicama NATO-a. A ovo je jedna od mjera zaštite od početka pravog rata i ruske invazije.
Umjesto toga, Rusija ima saveznika u BiH. Riječ je o poznatom braniocu "ruske mjere" i, kako smatra, Putinovom prijatelju, članu Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Miloradu Dodiku.
A uz njegovu pomoć, zadatak otvaranja "trećeg fronta" protiv Zapada postaje sasvim realan.
Dodik i Vučić
Milorad Dodik dugo traži samostalnost Republike Srpske (jedan od dva entiteta federalne BiH).
Međutim, on je i ranije nastavio svoje separatističke apele sa željom da se pridruži Srbiji, čiji je predsednik Aleksandar Vučić šutke slušao i nije komentarisao.
S vremenom je Vučić shvatio opasnost od poziva lidera RS i počeo se tiho, ali postepeno udaljavati od njega, shvativši jednostavnu istinu: Dodikova kontinuirana podrška zatvorila bi vrata Beograda prema EU i ostavila ga nasamo sa "prijateljem Putinom". Opasnost od toga shvataju i u Beogradu.
Tako danas jedino Putin i njegove diplomate podržavaju Dodikovu namjeru da napusti BiH, obećavajući mu zlatne planine i ne žureći da zaista pomogne siromašnom dijelu BiH.
Istovremeno, vojni instruktori iz Ruske Federacije danonoćno obučavaju policiju RS i njene specijalce da tuku i pucaju na civile, kao što je to bio slučaj u Hersonu nekoliko dana kasnije.
Međunarodna zajednica u Sarajevu (zapadni ambasadori i čelnici međunarodnih organizacija) dugo je pokušavala ubijediti lidera bosanskih Srba (iako se danas on tako ne može nazvati - čak ni u parlamentu RS više od 40% poslanika ne podržava njega.
Ali Dodikova politika smirivanja imala je suprotan efekat: on je krenuo u akciju.
Počelo je prošle godine, izborom novog visokog predstavnika, Christiana Schmidta.
Tada se Dodik zajedno sa Ruskom Federacijom kategorički usprotivio njegovom imenovanju. I tada su i on i Rusi prvi put jasno i nedvosmisleno izjavili da ne priznaju Schmidtova ovlašćenja i zatražili likvidaciju ove institucije.
Međutim, ovo je bio samo početak.
Sukob na ciljnoj liniji
Sljedeći čin bosanske krize - Dodik je prešao na uobičajene pozive da se napusti BiH, povrati ovlaštenja RS prije 1992. godine i uveo više od 100 zakona u Skupštini, koji bi trebalo da osiguraju izlazak RS iz jedinstvene države.
To je učinjeno uprkos činjenici da je takav korak u suprotnosti sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH.
Kako Rusija gura Bosnu u novi rat
Među podnesenim prijedlozima, najopasniji su bili akti koji bi trebali osigurati povlačenje jedinica RS iz jedinstvene Armije BiH, stvaranje vlastitih specijalnih službi, formiranje pravnog i pravosudnog sistema i carine.
