Ministri vanjskih poslova Evropske unije trebali bi 24. aprila odobriti okvir za sankcije prema pojedincima i entitetima u Moldaviji.
Odluka o tome već je potvrđena na nivou ambasadora država koje su u Uniji, a formalno odobrenje na FAC-u otvorit će put za prva imena ljudi i firmi/pravnih subjekata na "crnu listu".
Najava te odluke ponovo je probudila nade da bi se nova imena konačno mogla početi dodavati i na već odavno ustanovljeni sankcioni okvir EU za Bosnu i Hercegovinu.
Evropska zajednica je još 1997. godine ustanovila svoj sankcioni okvir za BiH.
I na zahtjev Ureda visokog predstavnika tada dodala (prva) tri imena.
Ivan Hrkač, Željko Planinić i Božo Perić odavno nisu više na spisku nepoželjnih u EU.
Prema pretragama koje je uradio Politicki.ba, na najsvježijoj "crnoj listi" Unije praktično nema niko iz BiH. 
A ako je suditi prema stavovima Mađarske, neće ga ni biti.
Najava sankcionog mehanizma i dodavanja prvih imena za Moldaviju, kako je rečeno za Politicki.ba iz dva nezavisna izvora u Uniji, nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom.
"Niko ovdje ne razmatra opcije dodavanja novih imena pojedinaca i/ili entiteta kada je BiH u pitanju.
Moldavija nema ni sankcioni okvir i to je prvi korak koji je urađen. Sljedeći će uslijediti (ubrzo), kaže naš sagovornik dobro upućen u sankcionu politiku EU.
On posebno ističe protivljenje Mađarske.
"Zvanična Budimpešta kategorički se protivi dodavanju bilo kakvih imena sa zapadnog Balkana za "crnu listu" EU. Njihov politički stav je da se umjesto kažnjavanja treba voditi dijalog sa zvaničnicima vašeg regiona.
Po djelovanju, Mađarska je čvrsto protiv sankcija EU na zapadnom Balkanu jer bi to pogodilo isključivo njima bliske pojedince i entitete.
Bilo je pokušaja da se testira odlučnost stava vlade Viktora Orbana. Odgovor je bio vehementant - 'ne dolazi u obzir'", kaže naš sagovornik.
Drugi izvor manje je kategoričan u stavu da niko s zapadnog Balkana neće doći pod sankcioni udar u dogledno vrijeme. Ali i upozorava:
