Bosna i Hercegovina će već od sutra biti na dnevnom redu razgovora evropskih institucija.
Nakon što je Evropska komisija 12. oktobra dala preporuku da se našoj državi dodijeli kandidatski status, uslijedile su pripremne aktivnosti evropskih institucija koje bi trebale kulminirati pozitivnim odgovorom Evropskog vijeća, vrhovnog tijela Evropske unije u kojem sjede premijeri ili predsjednici 27 država - članica ovog bloka.
Kako je Politicki.ba u više navrata pisao, postoje izuzetno velike šanse da se Bosni i Hercegovini odobri kandidatski status.
To bi bio simbolički veliki iskorak za našu državu.
Suštinski, međutim, on ne znači puno.
Pravi iskorak je početak pregovora po poglavljima.
Bosnu i Hercegovinu na tom putu čeka 35 poglavlja. Krucijalna su ona koja se tiču vladavine zakona. EU je uvijek do sada počinjala i završavala pregovore o članstvu s potencijalnim kandidatom otvaranjem i konačnim zatvaranjem ta dva - 23 i 24 - poglavlja.
Koliko god to zvučalo nevjerovatno, BiH bi mogla postati regionalni rekorder po kratkoći čekanja od momenta predaje aplikacije za članstvo do momenta dobijanja kandidatskog statusa.
Dok su neke države (Sjeverna Makedonija) čekale čak 14 godina, BiH je u toj čekaonici provela svega 6 godina!
No, da ne gajimo iluzije - ruska agresija na Ukrajinu dovela je do velike (ogromne!) promjene u načinu rada birokrata u Briselu.
To se baš dobro može vidjeti upravo na BiH.
Po kriterijima Generalnog direktorata za proširenje Evropske komisije, BiH ne zaslužuje kandidatski status.
No, nakon što ga su ga dobile Ukrajina i Moldavija, svi argumenti za takav status na strani su BiH jer je, naprosto, spremnija za ulazak u EU od ove dvije države.
Kao i u slučaju Moldavije, a posebno Ukrajine, obrazloženje za dodjelu kandidatskog statusa je isto - on se dodjeljuje građanima države a ne, nužno, političarima.
Stoga će se BiH sutra naći pred ministrima vanjskih poslova 27 članica EU.
U pripremnim sastancima i za ovaj skup ambaadori država EU su prošle sedmice dali "zeleno svjetlo". Ono nije baš najzelenije zbog izvjesnih rezervi Holandije i Njemačke.
Suprotno medijskim navodima u BiH, Hrvatska nije uslovljavala dodjelu kandidatskog statusa (ni izbornom reformom).
Na sastanku COREPER-a prošle sedmice, tijela u kojem su ambasadori država EU, Hrvatska je dala bezuslovni pristanak na nagradu građanima BiH.
Holandija je pokušala da kroz parlamentarnu raspravu prošle sedmice dobije jasniji stav u vezi BiH.
Ekstremno desničarska Stranka Slobode (PVV) Geerta Wildersa u parlament te države donijela je prijedlog rezolucije kojim bi se odbio kandidatski status BiH.
