Ne postoje ružičaste naočale ili brzi proces pristupanja Evropskoj uniji ni u slučaju Moldavije i Ukrajine, ocijenio je Adnan Ćerimagić.
Viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost, nevladine organizacije iz Berlina, reagirao je na stav ministra vanjskih poslova Austrije, iznesen u intervjuu za Financial times da se ovim dvijema državama u EU gleda "kroz prste".
U dužoj objavi na svom X-nalogu Ćerimagić ističe i da su Ukrajina i Moldavija na svom evropskom putu napredovale za osam mjeseci više nego sve države zapadnog Balkana zajedno za godinu dana!, prenosi Politicki.ba.
On konstatira da su Ukrajina i Moldavija za 20 mjeseci došle do kandidatskog statusa, a onda dobile i preporuku Evropske komisije da se s njima počnu pristupni pregovori.
U isto vrijeme, Crna Gora je taj proces prošla za 34, a Srbija za 40 mjeseci.
S druge strane, Albanija je čekala devet godina!
Svojevremeno, Estonija je išla istom brzinom kao i Ukrajina i Moldavija, Češka je sve prošla za mjesec dana brže od njih, dok je Hrvatskoj od kandidtskog statusa do početka pregovora o ulasku u EU trebalo 14 mjeseci, piše Ćerimagić.
"Ono što smo do sada vidjeli sa Ukrajinom i Moldavijom je kako bi se proces pridruživanja 🇪🇺 trebao odvijati (kada je 🇪🇺 ozbiljan u tome!):
- Postojala je jasna politička opredijeljenost (u ključnim 🇪🇺 glavnim gradovima!) da se ovim dvijema državama ponude dva konkretna cilja: prvo status kandidata i onda početak pregovora o pristupanju.
- Ovo političko opredjeljenje usklađeno je s potrebnim resursima, podrškom i opsežnim povratnim informacijama od strane Evropske komisije (i prijateljskih država članica!).
Ovo dvoje kombinirano je tada, naravno, dovelo do konkretnog rezultata", stoji dalje u njegovoj objavi.
Ćerimagić navodi da su za osam mjeseci ove godine, Ukrajina i Moldavija, prema ocjeni Evropske komisije, poboljšale nivo pripremljenosti za članstvo u EU više nego što su svih šest zemalja zapadnog Balkana zajedno za godinu dana.
"Ali ključni test za EU i fokus diskusija među državama članicama trebao bi biti ono što će se sljedeće dogoditi:
- Hoće li postojati jasna politička opredijeljenost da se ponudi Kijevu i Kišnjevu sljedeći cilj?
- Hoće li ovo biti pravi cilj finalizacije razgovora i postajanja punopravnim 🇪🇺 članom, ili ako sama EU do tada nije spremna za proširenje: barem članstvo na svom jedinstvenom tržištu i četiri slobode? Ili će to biti prazan cilj otvaranje 33 poglavlja koja bi mogla potrajati osam kao što je bio slučaj za Makedoniju ili više od jedne decenije, kao što će biti slučaj za Srbiju?
