Lideri EU-a i zapadnog Balkana sastali su se 13. decembra u Briselu, godinu dana nakon summita u Tirani, s ciljem približavanja zapadnog Balkana Evropskoj uniji kroz poticanje političke integracije, postavljanje budućih privrednih temelja i ublažavanje utjecaja ruskog rata u Ukrajini.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola izjavila je da, u usporedbi s prethodnim godinama, prvi put postoji razumijevanje među državama članicama EU za proširenje. Metsola je također podsjetila da je Evropska komisija preporučila uslovno otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija ANSA, ATA, BTA, dpa, EFE, FENA, HINA, MIA, STA i Tanjug u okviru European Newsrooma.
Na summitu 14. decembra evropski lideri odlučili su otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, a Gruziji su odobrili status kandidata. Otvorit će se i pregovori s Bosnom i Hercegovinom ''nakon što se postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo''.
"Pozvana je Komisija da podnese izvještaj do marta s ciljem donošenja takve odluke", objavio je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na platformi X, ranije poznatoj kao Twitter.
U srijedu je izjavio da zemlje zapadnog Balkana trebaju završiti daljnje reforme prije nego što budu primljene u Evropsku uniju.
"Od njih očekujemo više reformi, posebno u oblasti vladavine prava, u oblasti nezavisnosti pravosuđa", rekao je on, dodavši da postoji "snažna politička odlučnost" da se provedu potrebne reforme.
Golob: Proširenje se mora promatrati u geopolitičkom smislu
Slovenija već dugo čvrsto podržava pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, a slovenski premijer Robert Golob rekao je da se s tom zemljom treba postupati u paketu s Ukrajinom i Moldavijom.
Uoči summita u srijedu, Golob je pozvao evropske lidere da imaju na umu geopolitičke faktore i zahtijevao je sveobuhvatni pristup zemljama kandidatima za članstvo u EU.
"Pitanje proširenja treba promatrati u geopolitičkom kontekstu i zemlje treba tretirati u paketu kad god je to moguće", izjavio je.
Golob je, na putu za Brisel, u Parizu razgovarao i s predsjednikom Emmanuelom Macronom. Na pitanje podržava li Macron inicijativu Slovenije da BiH sada dobije status kandidata, on je rekao da je na Macronu da odgovori na to pitanje.
"No, u načelu, imamo isti stav o tome", rekao je Golob.
Slovenija je dio takozvane grupe ''Prijatelji zapadnog Balkana'', zajedno s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Italijom i Slovačkom, koji zagovaraju snažnije signale toj regiji.
U četvrtak je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao da je Bosni i Hercegovini poslan snažan politički signal i jasan vremenski okvir za otvaranje pristupnih pregovora u martu sljedeće godine.
Plenković je dodao kako je ovo izvrstan poticaj Vijeću ministara BiH, na čelu s predsjedavajućom Borjanom Krištom, da u iduća dva mjeseca poduzme još nekoliko važnih koraka u ispunjavanju traženih kriterija.
Čelnici EU-a donijeli su odluku neočekivano brzo nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán odustao od veta tako što je bio suzdržan, odnosno napustio je prostoriju tokom glasanja.
Italija je htjela signal o Bosni i Hercegovini
Odluku o otvaranju pregovora s BiH kada se ispune potrebni kriteriji za članstvo snažno je zagovarala i Italija. Uoči summita, Italija je poručila da se Bosni i Hercegovini mora dati ''jasan signal''. Rimu nije bilo dovoljno u deklaraciji navesti da je ''EU spremna'' za otvaranje pregovora sa Sarajevom.
U međuvremenu, Vijeće za opće poslove je u zaključcima pozdravilo reformske napore koje je BiH poduzela nakon dodjele kandidatskog statusa u decembru 2022. godine.
Naglašeno je da su, unatoč negativnim događajima u entitetu Rs, poduzeti neki važni koraci i preuzete obaveze prema ispunjenju ključnih prioriteta. Također, kako se navodi, Vijeće je ohrabrilo daljnji napredak potreban u reformama te istaklo važnost osiguravanja pune usklađenosti svih donesenih zakona s pravnom stečevinom EU i evropskim standardima.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, obraćajući se na summitu u Briselu, kazao je kako je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od maja 2019. godine ključan za daljji napredak BiH.
Još zemalja u redu čekanja
