Piše: Sead Numanović
Specijalni izaslanik za zapadni Balkan američkog State Departmenta Gabriel Escobar opet je dao izjavu koja u značajnom dijelu "političkog Sarajeva" nije dobro odjeknula.
"O građanskom konceptu za Bosnu i Hercegovinu može se razgovarati tek nakon što ona postane članica Evropske unije, a dotad je okvir Dejonski sporazum" rekao je on.
Poruku Bosni i Hercegovini uputio je - opet - posredstvom medija iz regiona, ne iz Bosne i Hercegovine.
Escobar, tako, smatra kako BiH trenutno nije funkcionalna država jer bh. institucije "već dugo" nisu učinkovite, "što nije posljedica Dejtonskog sporazuma nego izostanak dobre volje" političkog vodstva u BiH.
Taj je sporazum "25 godina bio uspješan u održavanju mira u zemlji" te on nije uzrok problema u BiH.
"Problem su neodgovorno vodstvo, korupcija, političari koji insistiraju ostati na vlasti pod svaku cijenu", rekao je Escobar u intervjuu za Hinu.
Koliko je ovo tačno, znamo mi koji živimo u Bosni i Hercegovini.
A isto tako znamo da sa ovim i ovakvim ustavom, skrojenim u Dejtonu, Bosna i Hercegovina nikada, ali nikada, neće ući u Evropsku uniju.
Uostalom, Brisel je to već i prestao ponavljati.
Dok je to Brisel ponavljao, Escobar se bavio drugim poslovima.
Zato mu je ta lekcija promakla.
Još je visoki predstavnik Paddy Ashdown prije nekih 17 godina govorio o tome da se iz dejtonske faze mora preći u briselsku.
To znači i da se dejtonski ustav mora mijenjati. I dobrano promijeniti PRIJE nego BiH bude u fazi pristupanja.
Escobar sigurno zna da nema države koja je u Evropskoj uniji, a da barem jednom nije dobrano promijenila i svoj Ustav.
Također, on zna i da je jedan od 14 prioriteta Evropske komisije upravo to - promjena Ustava i ukidanje diskriminacije koja je "iskovana" u Dejtonu i kojom je mnogima u BiH uskraćeno jedno od temeljnih ljudskih prava - biračko.
Escobarova današnja poruka, stoga, više je dnevnopolitički manevar kako bi se stranke u Bosni i Hercegovini, primarno one u Sarajevu, "nagovorile" da se još jednom vrate pregovorima o izbornoj reformi.
Sasvim slučajno, tek na njegov istup i takvu poruku odgovorio je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović stavom da se izbornoj reformi treba i mora vratiti, ali nakon izbora.
Problem se, međutim, pojavio onog momenta kada se, umjesto eliminacije diskriminacije i ispunjenja cijelog niza presuda Evropskog suda za ljudska prava, počelo grozničavo tražiti rješenje kako riješiti hrvatsko pitanje u BiH.
Voda se toliko zamutila, a diskriminrani gurnuti sa scene. I naravno da je sporazum izostao.
Nesumnjivo je da Escobar ima dobru namjeru.
On, vjerovatno, duboko vjeruje u to što govori. I zasigurno želi vidjeti BiH sa kandidatskim statusom i u dinamičnim pregovorima s EU u kojima se poglavlja zatvaraju brže nego li se otvaraju.
