Džindić: Sve što radimo ima za cilj jeftiniji plin

To je potrebno jer se naprosto mora znati ko će određivati koliko pojedinačno tih energenata ide entitema i ustanovama pojedinačno.

Drugi prijedlog koji nije usvojen je metoda za određivanje cijene transporta kroz sistem. Ako ne postoji taj državni regulator koji će odluke donositi jednoglasno vrlo lako može doći do zloupotreba.

Primjera radi recimo da regulator iz entiteta RS donose odluku da cijena po kubiku gasa bude tri KM. Federacija se naljuti pa uvode četiri KM, onda se oni naljute i uvedu nama pet KM i to ide tako u nedogled.

Jednostavno, neko mora reći koji je, na nivou države, maskimalni raspon cijene po utvrđenoj mjeri transporta gasa. Njihov argument je bio da to treba urediti zakonom, a ne državnim regulatorom.

Mi smo usvojili dokument da ćemo izraditi državni zakon, međutim u međuvremenu predstavnici iz RS su se ušutili, donijeli zakon na entitetskom nivou i priskrbili sebi državnu nadležnost.

Time su omogućili da kao entitet, autonomno donose cijenu transporta kroz njihov sistem bez mogućnosti da iko utiče na tu cijenu.

Treća stvar koja nije usvojena govori o razvoju desetogodišnje strategije koja se tiče razvoja mreže snadbjevanja, količina plina, gasne politike i slično.

U gasnom sektoru nema nikakve strategije i onda živimo bukvalno od danas do sutra. Mi smo htjeli sa tim da riješimo pitanje da li ćemo imati plina u sezoni grijanja  narednih godina. Trebamo imati strategiju, potpisane sporazume i ugovore i radi stabilne cijene plina.

Generalni problem kod usvajanja strategije, po mom mišljenju, jeste što predstavnicima RS smeta da te stavke budu na zajedničkom dokumentu na kojem će pisati država Bosna i Hercegovina.

Obećanje ministra Košarca

Zašto nema državnog zakona o električnoj energiji i plinu? Ko su eventualni kočničari za donošenje tog zakona?

- Ministar Košarac mi je prije neki dan obećao da će razgovarati sa predstavnicima RS o nastavku rada radnih grupa i nakon toga bi trebalo finalizirati i dogovriti taj zakon.

Najveći problem usaglašavanja zakona je odakle krenuti i šta će biti osnova za razgovor.

Bivši ministar Šarović je poslao dvije različite verzije zakona. Ako je jednoj strani, a to je ova iz eniteta RS, prihvatio sve primjedbe osnova za usvajanje zakona treba da bude ova koju je poslao nama.

Taj nacrt zakona smo mi potpisali 16. septembra 2016. godine u Sarajevu u prisustvu tri ministra iz ove branše, direktora Sekretarijata energetske zajednice Janeza Kopača i predstavnika EU.

To treba biti polazna osnova jer smo se oko toga zakona svi složili. Sljedeći korak jeste da se dogovorimo oko onih stvari oko kojih nemamo dogovor na način da oba entiteta naprave ustupka po 50 posto.

Ovdje se pokušava kompromisnim rješenjem predstaviti nešto što će biti urađeno na štetu samo jednog entiteta, u ovom slučaju Federacije BiH.

Ovo je državni zakon i besmiselno je govoriti da ja, kao ministar iz Federacije, ne želim napraviti kompromis. Inicijativa treba krenuti od ministra Košarca uzimajući u obzir i mišljenja Ureda za zakonodavstvo, finansije i pravdu na nivou Vijeća ministara BiH.

Intervencija gospodina Janeza Kopača iz januara 2017. godine najbolje pokazuje ko je prekršio dogovor iz 2016. koji sam maloprije spomenuo. Gospodin Kopač je u pismu tadašnjoj premijerki Željki Cvijanović, zamolio da se odgovori na  dopis o prijedlogu zakona koji je upućen prema Vladi RS, jer, iako su udovoljili svim njihovim primjedbama, Vlada RS nije bila poslala pozitivan odgovor.

Isto pismo, sa razlikom u adresi, je upućeno Vladi FBiH. U tom pismu su tražili da im pošaljemo odgovor na prijedlog nacrta zakona i to je to. Za razliku od Vlade RS, naše primjedbe nisu usvojene i traži se pozitivan odgovor.

Nakon toga gospodin Kopač traži tematsku sjednicu u Parlamentu BiH za stanje u energetskom sektoru i uvodi sankcije. On je taj koji je prekšio dogovor iz oktobra 2016. godine, zajedno sa tadašnjim državnim ministrom Šarovićem i ministrom iz RS-a gospodinom Đukićem koji je usvojio entitetski zakon, iako je dogovoreno i potpisano da se usvoji prvo državni zakon, a nakon toga i entitetski.

Kroz ovakve poteze jasno je da je ovakav zakon potreban radi onemogaćavanja sabotiranja od strane bilo kojeg entiteta.

Koliki su rizici Bosne i Hercegovineu pogledu snadbjevanja plinom ukoliko kažemo da tek trebamo započeti proces diverzifikacije istog? 

- Rizici Bosne i Hercegovine su identični rizicima ostalih zemalja iz regiona. Svi mi se snadbjevamo plinom od jednog dobavljača i ako ga region bude imao imat ćemo ga i mi. Naša zadaća je da poštujemo ugovor sa našim strateškim dobavljačima i partenerima i ne vidim stvarno da bi tu mogli imati neki problem.

Koje sankcije je nametnula EZ našoj zemlji? Zašto je došlo do nametanja tih sankcija, kada možemo očekivati njihovo ukidanja i da li ima poveznice između tih sankcija, neusvajanja zakona i evropskug puta Bosne i Hercegovine?

- Ovaj zakon o električnoj energije i plinu je čak svrstan i u pismo MMF-u kada je razgovarano o novom aranžmanu kreditnog zaduženja. Tu su sadržana tri uslova, a jedan od njih jeste i usvajanje ovog zakona.

Dakle, pošto se nismo mogli dogovoriti na nivou nekih dobrih relacija i dobre namjere, uslovljeni smo usvajanjem zakona da bi dobili tak kredit od MMF-a.

Napominjem da je za ovo nadležan ministar Košarac jer su te sankcije upućene na državni nivo. Ono što znam jeste kada će prestati, a to će se desiti kada ispunimo uslove i usvojimo državni zakon o električnoj energiji i plinu.

Mi u Federaciji ne želimo preuzimati nadležnosti države.

Trebamo se vratiti na onaj dogovor iz oktobra 2016.

Nakon toga trebamo svi napraviti ustupke koji će dovesti do usvajanja zakona na nivou države, a onda i entiteta.