Der Standard: Visoki predstavnik mijenja izborni zakon u skladu sa željama Hrvatske

To što su mediji poput platforme Klix.ba objavili da su prijedlozi promjena izbornog zakona i Ustava Federacije, koje Schmidt želi provesti, došlo je od hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Grlić Radman je navodno tekst poslao Uredu visokog predstavnika početkom jula. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je o dokumentu da  predstavlja  samo prvi korak. No bez podrške SAD-a Hrvatska ne bi bila uspješna.

Samit NATO-a 7. jula za Amerikance je očito bio odlučujući. Htjeli su se pobrinuti da Hrvatska bude čvršće vezana za interese Vašingotna i da odgovori na hrvatske zahtjeve u vezi s BiH. U ionako delikatnoj situaciji u BiH, kojoj iznutra prijete prijatelji iz Kremlja, nejasno je i hoće li Rusija u novembru u Vijeću sigurnosti UN-a pristati na produženje mirovne misije EUFOR-a Althea. Ako ne dođe do produženja zbog ruskog veta, trupe - trenutno ih je oko 800 - morale bi se povući prilično brzo.

Alternativa EUFOR-u

Međunarodna zajednica radi na alternativi misiji EU Althea, kojom trenutno zapovijeda Austrijanac Anton Wessely. U sjedištu NATO-a u Briselu pravni stručnjaci slijede tumačenje da mirovna misija u BiH može proizaći iz Aneksa 1-A Dejtonskog mirovnog sporazuma. U skladu s tim, nije ni potrebno da se Vijeće sigurnosti UN-a složi ako, primjerice, NATO pošalje svoju vojnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Pravni stručnjaci ističu da je pravna osnova za prisutnost NATO-a sadržana u članku I(1)(b) sporazuma.

Međutim, prema riječima diplomata, Turska želi pristati na misiju NATO-a samo ako u njoj sudjeluju samo zemlje NATO-a - ne Austrija, koja tradicionalno šalje trupe. Ovakav turski stav ima mnogo kritika u EU, primjerice Kipar ne želi da Turska sudjeluje u vojnoj misiji u BiH. Turska trenutno šalje trupe u Bosnu i Hercegovinu.

Obnavljanje mandata EUFOR-a

Na pitanje Standarda sam NATO je objasnio: "NATO nastavlja pružati podršku operaciji koju vodi EU u Bosni i Hercegovini. Naša saradnja s Europskom unijom ostaje temeljna i mi ćemo nastaviti podržavati misiju EU. Obnavljanje EUFOR-a mandat u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru ključan je za sigurnost u Bosni i Hercegovini i regionalnu stabilnost."

Njemačka je nedavno, nakon dužeg vremena, ponovo poslala trupe u Bosnu i Hercegovinu. Interes je iskazala i Velika Britanija. Bosanskohercegovački proruski političar Milorad Dodik protivi se slanju trupa iz ove dvije države. Prije nekoliko sedmica rekao je: "Ista Njemačka koja nam je 1941. poslala ovdje vojsku da zajedno s ustašama pobije milion ljudi sada želi poslati trupe. Oni nisu dobrodošli."

Mađarska postaje sve aktivnija

U međuvremenu, s povećanom pozornošću promatraju se ambicije Mađarske, koja očito u budućnosti želi biti na čelu Eufora. Mađarska pokušava proširiti svoje interese na zapadnom Balkanu u raznim institucijama – na primjer preko povjerenika EU Olivera Varhelyija – i blisko sarađuje s neliberalnim nacionalistima na terenu. Mađarska slijedi dugoročne ciljeve.

S najvećom pažnjom posmatraju se i ambicije Hrvatske da u sjedište NATO-a u Sarajevu pošalje neke konsultante koje bi plaćala Hrvatska. To bi im onda omogućilo izravan pristup bosanskom Ministarstvu obrane. Upiti Standarda upućeni Ministarstvu obrane RH i NATO-u na tu temu ostali su bez odgovora.

Hrvatska je bila uključena u bosanski rat

Hrvatska je bila aktivno uključena u vojni sukob u Bosni i Hercegovini. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Hrvatska bi stoga trebala u potpunosti podržavati suverenitet Bosne i Hercegovine i ne bi se trebala miješati.

Presuda Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju šestorici Hrvata iz 2017. godine, primjerice, potvrdila je da je postojao "udruženi zločinački poduhvat" s ciljem progona Muslimana u Hercegovini. Prema presudi, u taj zločinački poduhvat bili su uključeni i tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Sušak i general Janko Bobetko.