Der Spiegel: Schmidtova tajna ruska večera u njemačkoj ambasadi u SAD

Šta je rekao Schmidt

I upravo je stoga ono, što je Schmidt izgovorio u njemačkoj ambasadi u Vašingtonu, izazvalo je pometnju u krugovima SAD. Vijesti o njemačkoj "ruskoj večeri" u sred Amerike, kako je sad već nazivaju upućeni, brzo su se proširile notorno brbljivom američkom prijestolnicom. Tajming je teško mogao biti delikatniji. U vojnom smislu, Ukrajina je u izuzetno 'nefinoj' situaciji. Njihova ofanziva tokom ljeta i jeseni nije uspjela dovesti do prodora, a ukrajinski šef generalštaba Valerij Zalužni je u autorskom tekstu za "Economist”, samo nedjelju dana poslije ove njemačke "ruske večere”, upozorio na dug, krvavi rovovski rat. Shodno tome, u SAD postoji velika zabrinutost da debata o mirovnom sporazumu dobija na zamahu u najneprikladnijem momentu.

"Nema nikakve naznake da bi Putin bio zainteresiran za neki drugi ishod pregovora osim za kapitulaciju Ukrajine", rekla je za "Spiegel" Amy Gutmann, američka ambasadorka u Berlinu.

Amerikanci su bili alarmirani kada je njemački list "Bild", koji je u međuvremenu dobio pro-Merkel glavnu urednicu, prije četiri nedjelje izvjestio o navodnom "tajnom planu", prema kome su se Vašington i Berlin – dva najveća liferanta oružja Kijevu – dogovorili da ograniče vojnu pomoć Ukrajini da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio prisiljen  započeti pregovore sa Putinom. Američka vlada je saopćila da je ovaj izveštaj čista laž. Njemačka savezna vlada je potom to takođe oštro demantirala.

Ali od tada se po Vašingtonu širi sumnja da Nijemci u tajnosti pripremaju teren za mirovne pregovore, iza leđa Ukrajine. Što Berlin žestoko osporava.

Rat je vrlo približio Bidena i Scholza. Poslije martovskog razgovora sa kancelarom u Ovalnom uredu, predsjednik je povukao svoju ambasadorku Gutmann u stranu i rekao joj: "Pričajte svima po Njemačkoj koliko mi je ova veza važna". Uvažavanje, koje se zasniva na reciprocitetu. "Ovaj američki predsjednik je za nas poklon od Boga", kažu u Uredu njemačkog kancelara.

Oba političara su prepoznala da se Ukrajina ne radi samo o teritorijalnim sporovima – već o tome da li će Zapad dozvoliti da se granice u Evropi mijenjaju silom. Kao i Biden, Scholz je također obećao da će podržati Ukrajinu da Putin ne bi pobijedio.

Ali šta to konkretno znači ?

Ni predsjednik ni kancelar ni do danas nisu tačno definirali kako bi kraj rata mogao izgledati. Objasnili su samo ono što ne žele: NATO ne treba uvlačiti u direktan sukob sa Rusijom. Osim toga, obojica su javno izrazili zabrinutost da će sukob eskalirati u globalni nuklearni rat – u "Armagedon", kako je rekao američki predsjednik.

Masovno pravljenje atmosfere protiv pomoći Ukrajini na desnici

Obojicu političara vode i domaći politički motivi. I Bidena i Scholza podržavaju lijeve stranke čije su jezgro biračkog tijela decenijama činili radnici. Međutim, puno od njih su potražili novi politički dom. U SAD su politički migrirali u republikance Donalda Trumpa, a u Njemačkoj uglavnom u nacionalno-socijalistički AfD. "I predsjednik Biden i kancelar Scholz su duboko svjesni koliko je važno poboljšati živote ljudi sa nižim prihodima", kaže Bidenova ambasadorka Gutmann.

Problem za Bidena i Schloza: i Trumpovi republikanci i AfD se masovno protive pomoći Ukrajini. A AfD je najjača snaga u Istočnoj Njemačkoj – barem prema anketama. Scholz je također svjestan da su i mnogi u njegovom SPD kritični prema isporukama oružja Ukrajini.

I upravo zbog toga se, kako vjeruju u glavnom gradu SAD, ponekad Scholz ponašao tako neodlučno kada je u pitanju isporuka novih sistema naoružanja. Prošle godine je to zamalo dovelo do raskola između Berlina i Vašingtona. Prema riječima njemačkih diplomata, SAD su u jesen 2022. preko tadašnje zamjenice američkog državnog sekretara Wendy Sherman pitale da li Nijemci mogu isporučiti svoje tenkove Leopard 2 Ukrajini. Iz perspektive Amerikanaca, Ukrajincima je bio potreban savremeni borbeni tenk za ofanzivu protiv Rusa. Pentagon je vjerovao da bi njemački Leopard mnogo bolje odgovarao ukrajinskom ratištu od američkog Abramsa. Prvo jer bi trebalo da se mukotrpno transportuje preko Atlantika. Osim toga, održavanje je teško u Evropi.

Dogma da Kijev sam odlučuje o pregovorima je komunikativna zamka

Amerikanci su pažljivo pazili da ne vrše javni pritisak na Nijemce jer su znali koliko je ta odluka osjetljiva za Scholza. Ali, na njihovu veliku ljutnju, Nijemci ne samo da su mjesecima odbijali zahtjev Vašingtona nego su i javnosti servirali lažnu priču kako Amerikanci ne žele njemačke tenkove u Ukrajini jer je i sam Biden odbio da Kijevu isporuči Abramse. Bila je to scena koja je najdublje frustrirala američku vladu.

Da li je sad i sljedeći rascjep pred vratima ? Njemačkim diplomatama je jasno da su se i SAD i Njemačka uvukle u kompliciranu situaciju. Dogma da Kijev sam odlučuje o pregovorima je velika komunikativna zamka: ovaj credo onemogućava Berlinu i Vašingtonu da javno govore o diplomatskom rješenju, jer bi to Putin odmah protumačio kao znak slabosti Zapada.

Strateg RAND, Charap, vjeruje da Zapad treba da se izvuče iz ove stupice. "Vrlo je moguće da se istovremeno i borimo i pregovaramo", kaže on. Za to je, međutim, neophodno da Vašington ponovo uspostavi ozbiljan kanal za dijalog sa Moskvom. U Vašingtonu se priča da je jedini koji još uvijek ozbiljno razgovara sa Rusima sadašnji šef CIA William Burns: on je bio američki ambasador u Moskvi sredinom 20. vijeka, Obamin je ljevičar i veliki protivnik širenja NATO na Istok.

Amerikanci po svaku cijenu žele izbjeći konflikt sa Nijemcima. I pored svih povremenih razlika, Nijemci su postali nezamjenjiv partner u ukrajinskoj krizi. Kao i Scholz, Biden je političar za koga djela vrijede više od riječi – a  ona jasno govore za Berlin. Prema proračunu Instituta za svjetsku ekonomiju, ali i Kielu, Njemačka je do kraja oktobra 2023. Ukrajini isporučila vojnu opremu u vrijednosti od 18,1 milijardu dolara, što je svakako priznato u Vašingtonu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, s druge strane, voli da piše vatrene apele – ali vojna pomoć njegove zemlje Kijevu iznosi samo 570 miliona dolara. To Francusku stavlja na 15. mjesto među zemljama donatorima Ukrajine.

A ni Amerikanci ni Nijemci nisu Macronu zaboravili da je izazvao haos na samitu NATO u Vilniusu, u julu, kada je svim silama podržao ulazak Ukrajine u NATO – i time ušao u sukob sa lijevim vladama u SAD i Njemačkoj. Odnos između Scholza i Macrona od tada je potpuno razoren, uzdiše jedan visoki njemački zvaničnik.

Članak New York Timesa

Realno posmatrano, Scholz i Biden vode istu lijevu politku. Američki predsjednik je ubijeđen da će Ukrajini biti nemoguće da vojno porazi ruske trupe. Već u maju 2022. napisao je u članku za NYT da se sukob mora okončati pregovorima. I kao Scholz, američki predsjednik je također više nego skeptičan u pogledu toga da li se Ukrajini može ponuditi članstvo u NATO u doglednoj budućnosti. Jer to bi moglo značiti da bi Sjevernoatlantski ugovor morao ući u rat sa nuklearnom silom Rusijom - ako Ukrajina bude ponovo napadnuta.

Biden i njegov savjetnik za sigurnost Jake Sullivan, također Obamin ljevičar, su zato izradili plan prema kojem će Ukrajina dobiti sigurnosne garancije slične onima koje je SAD dala Izraelu – sveobuhvatan paket koji će zemlji omogućiti da se naoruža na način da se Moskva uzdrži od ponovnog napada. 

"Plan je da se Ukrajina pretvori u bodljikavu svinju", kaže jedan veteran Bidenove administracije. I veli da predsjednik Biden vjeruje da Putin neće biti spreman za dogovor sve do svog reizbora, ako uopće bude ikad htio  pregovarati.

Vrijeme je ključna komponenta za Scholza. Njegova stranka treba nastupiti na parlamentarnim izborima u tri savezne države u Istočnoj Njemačkoj do septembra 2024. Tamošnje stanovništvo, bivši građani DDR, većinski odbacuje bilo kakvu vojnu pomoć Ukrajini.