Dragan Čović, nosilac evropskih vrijednosti kako to za sebe voli reći, prema mišljenju američkih diplomata, jača ruske interese u Bosni i Hercegovini opstrukcijom plinovoda Južna interkonekcija.
Koalicioni partneri spremni su na neke ustupke za ovaj strateški projekat, ali Čović, za sada, nije javno pokazao da odustaje od osnivanja nove kompanije za upravljanje Južnom interkonekcijom.
Vlada Federacije planira ovog mjeseca u parlamentarnu proceduru uputiti sasvim novi Zakon o u južnoj interkonekciji. Detalji Zakona nisu poznati, ali se od zvaničnika moglo čuti kako spremni na reorganizaciju BH Gasa, kompanije u vlasništvu Federacije koju Čović želi odvojiti od Južne interkonekcije.
HDZ, predvođen Čovićem, drži pod kontrolom struju, poštu i telekom. A nastoji i da kontroliše plin koji bi u Bosnu i Hercegovinu ulazio sa juga, kroz osnivanje novog javnog preduzeća, piše Glas Amerike (VoA).
„Taj plinski energent je za Hercegovinu strateško pitanje”, rekao je Čović prošlog mjeseca. „Radi se o strateškom projektu koji će realizirati u narednih možda desetak godina.”
Južna interkonekcija u Bosni i Hercegovini realizirala bi se na pravcu Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica sa odvajanjem za Mostar. Trasa plinovoda u Bosni i Hercegovini bila bi duga oko 170 kilometara.
„Značaj Južne interkonekcije, prije svega, pitanje je sigurnosti, da Bosna i Hercegovina ima druge rute, pravce snabdijevanja, pogotovo Federacija, Kanton Sarajevo, gdje se troši 75 posto uvezenog gasa”, kaže Nihad Harbaš, direktor kompanije direktor nLogic Advisory direktor nLogic Advisory, platforme koja okuplja stručnjake energetike i energije.
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH Gasa, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu samo ubrzala realizaciju Južne interkonekcije. Radi se o višegodišnjoj ideji koja nikad nije realizirana.
„I faktički američku stranu opredijelila da nam pomogne upravo u ovom da tako kažem razvoju projekta”, kaže on.
Ali, Čović ima prepreku – Sjedinjene Američke Države. Američke diplomate, uključujući i državnog sekretara Sjedinjenih Država Antonyja Blinkena odbacuju Čovićevu ideju za osnivanjem preduzeća koje bi bilo nadležno za Južnu interkonekciju, već da projektom treba upravljati BH Gas, što je sasvim dovoljno.
Harbaš također podsjeća da je i Evropska unija mišljenja kako je jedan operator transportnog sitema (BH Gas) dovoljan za Bosnu i Hercegovinu.
„Ukoliko bi se napravilo evo i novo preduzeće, to znači tri ili četiri miliona godišnje za funkcionisanje tog preduzeća, što bi automatski značilo i povećanje cijena samog gasa krajnjim korisnicima”, kaže Harbaš.
Vlada Hrvatske sufinansirala je studiju u kojoj se tvrdi da bi se osnivanjem nove kompanije otklonili ruski i drugi utjecaji zbog poslovne povezanosti BH Gasa sa ruskim i srpskim interesima.
„Pa čekajte, idemo onda logikom jednom drugom. Pa onda mi možemo reći, nama će neko u Hrvatskoj zatvoriti. Mislim, besmislene stvari”, kaže Bečarević.
Čovićeva briga oko BH Gasa je ta što u toj kompaniji, kako kaže, nema ni jednog Hrvata i strahovanja da „neko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zavrne plin onima u Posušju”.
„ Jednostavno možete samo da se smijete ili da plačete od tuge kada slušate te takve stvari. A mi kao firma, tad sam i ja bio direktor BH Gasa, mi smo prvi pokrenuli, mi se prvi opredijelili da idemo prema jugu, da idemo prema Hrvatskoj”, kaže Bečarević.
Harbaš kaže kako je „vrlo je rijetka činjenica i vrlo rijetko se može susresti da je analiziran nečiji uticaj kod osnivanja nekog preduzeća”.
Ovog mjeseca, federalni premijer Nermin Nikšić najavio je i sasvim novi Zakon o južnoj interkonekciji. Ne vidi problem o uspostavljanu podružnice u Mostaru i, kako je rekao, „mješovitoj upravi”.
Američki ambasador u Bosni i Hercegovinu Michael Murphy je prošle sedmice u podcastu Oslobođenja poručio Čoviću da opstrukcijom Južne interkonekcije jača ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini.
