Po pitanju 33 područja koja čine srž EU članstva, od kvalitete statistike, zaštite okoliša do javnih nabavki, a za koje Komisija daje ocjenu od 1 do 5 za pripremljenost za članstvo u EU, prosječna ocjena BiH je malo manja od dvojke i nije se promjenila u odnosu na prošlu godinu.
Razgovarao: Slađan Tomić
U najnovijem Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine koji je sačinila Evropska komisija, BiH je dobila usovnu preporuku za početka pregovora za članstvo u EU. Do novog izvještaja koji će biti najdalje u martu 2024. očekuje se da vlasti BiH provedu brojne reforme. Kako tumačiti izvještaj i koliko smo zapravo daleko od početka pregovora i samog članstva razgovarali smo sa Adnanom Ćerimagićem, višimanalitičarem Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.
Ćerimagić je završio Pravni fakultet na Univerzitetu u Gracu i međunarodne odnose i diplomatiju EU na Evropskom koledžu u Brižu, Belgija. Radio je na Univerzitetu u Gracu, u Sekretarijatu vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Misiji BiH pri EU u Briselu i Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Već deset godina analitičar je u think tanku Inicijativa za evropsku stabilnosti (ESI) gdje od 2017. radi u Berlinu. Član je savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta za mir iz Beča i Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Spin info: Neki političari su Izvještaj o napretku predstavili kao negativan, neki smatraju da je to preporuka za početak pregovora, EU je bila vrlo neodređena. Kako vi tumačite Izvještaj?
“Kada govorimo o izvještaju Europske komisije, mislim da građane i privredu u BiH interesuje kada će njihova svakodnevnica više sličiti onoj u zemljama članicama EU, te da li smo na putu da se to desi. Tu je izvještaj vrlo jasan, vladajuća koalicija na državnom nivou jeste stvari pokrenula sa mrtve tačke, i riješila veliki broj pitanja koja su dugo bila blokirana. Ali, u isto vrijeme izvještaj negativno ocjenjuje korake koje je vlast u Republici Srpskoj napravila u odnosu prema institucijama na državnom nivou, medijima i civilnom sektoru.
Po pitanju 33 područja koja čine srž EU članstva, od kvalitete statistike, zaštite okoliša do javnih nabavki, a za koje Komisija daje ocjenu od 1 do 5 za pripremljenost za članstvo u EU, prosječna ocjena BiH je malo manja od dvojke i nije se promjenila u odnosu na prošlu godinu.
Preporuka za otvaranje pregovora o članstvu u EU je data, ali prije nego zemlje članice EU budu odlučivale o njoj, od BiH se očekuju značajnije reforme”.
Spin info: Šta se zapravo očekuje od BiH kako bi dobila konačnu, bezuslovnu preporuku? Koja su to ključna polja na kojima treba raditi?
“Europska komisija je ostavila širok prostor za interpretaciju onoga što je potrebno uraditi da bi se pregovori i otvorili. Mislim da je to bilo mudro s obzirom da EU za BiH ima nekoliko lista uslova: 14 ključnih prioriteta Europske komisije iz 2019. godine, zatim listu dogovorenih koraka sa predsjednikom Europskog vijeća, Charles Michelom, iz ljeta 2022. godine, i devet stvari koje su pratile preporuku Europske komisije za kandidatski status u oktobru 2022. godine. Uzeti i jednu od tih lista, ili sve tri, bilo bi pogrešno, jer bi stavilo bi uteg EU i BiH, koji je daleko teži od onog što se očekivalo od Ukrajine i Moldavije.
Ali s obzirom da znamo da su neke zemlje članice, predvođenje prije svih Njemačkom, vrlo, vrlo skeptične prema otvaranju pregovora sa BiH, ne bi me iznenadilo da će se prije otvaranja pregovora od BiH očekivati značajnije reforme. Ali, u ovom trenutku mislim da je i Briselu teško kazati tačno koje sve”.
Spin info: Šta tačno znači Plan rasta i koliko će njegovo provođenje pomoći građanima BiH?
“Nije tajna da BiH nije jedina zemlja zapadnog Balkana u kojoj reforme i EU put ne idu onom brzinom kojom bi građani i privreda željeli, ali i brzinom koja bi bila dovoljna da stabilizira region i omogući EU da ostvari utjecaj na političke i druge procese u regionu. Plan rasta, čija provedba će biti vezana za prethodno utvrđenu listu reformi, pokušaj je da se u regionu ohrabre i motiviraju reforme. U zamjenu za reforme i povrat utjecaja EU, osim novca, nudi se dalje regionalno i u minimalnoj verziji ekonomsko uvezivanje sa jedinstvenim tržištem EU”.
Spin info: Još se ne zna koliko bi BiH mogla dobiti od 6 milijardi evra pomoći EU (2 grantovi, a 4 milijarde evra povoljni krediti), ali već se pominje mogućnost da BiH ostane bez novca. Uslov je da ukinemo vize građanima Kosova*, tako kaže predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto. Šta je realnije da EU uskrati novac ili da vlasti RS-a pristanu na ukidanje viza građanima koji žive na Kosovu?
“EU cijeni da u ovom trenutku svim zemljama regiona, uključujući i BiH, nedostaje “svježeg i jeftinog novca“, i da će to, uz pritisak dijela građana i privrede koji bi profitirao od parcijalnog ekonomskog uvezivanja na regionalnom nivou i sa jedinstvenim tržištem EU, biti dovoljno da se vlade u regionu privole na provođenje različitih reformi, i donošenje težih političkih odluka, kao što je odluka o bezviznom režimu sa Kosovom. Predsjednica Europske komisije von der Leyen je čak govorila o tome da će se od Srbije očekivati i de facto priznanje Kosova, što je zaista velika stvar. Teško je kazati da li je ta ponuda toliko velika i primamljiva da će omogućiti da se stvari odigraju onako kako je Brisel zamislio. Ja lično sam skeptičan”.
Spin info: Krišto je nakon što joj je šef delegacije EU u BiH uručio izvještaj rekla i kako se od BiH očekuju brojne reforme među kojima i reforma Izbornog zakona. Je li to EU prioritet i na šta cilja HDZ? Možemo li očekivati nove krize jer očigledno je da se Izborni zakon vraća na sto?
“Reforma izbornog zakona u svim decentralizovanim i multietničkim državama Europe je emotivno, komplikovano i dugotrajno izazovno pitanje za dogovoriti. Bilo da se radi o Belgiji ili BiH. Ali nije nemoguće dogovoriti. Provedba presuda Europskog suda za ljudska prava, i preporuka europskih tijela vezanih za kvalitetu izbornog procesa, sasvim sigurno su dio EU agende u BiH. A ako i kada dođe do dogovora, on će biti takav da niko neće biti zadovoljan, ali će svi moći s istim živjeti”.
Spin info: Eu traži da fokus i pažnja budu na suzbijanju korupcije, nezavisnosti pravosuđa. Za sada nema zakona koji bi podržali takve akcije, vjerujete li da će ova garnitura vlasti učiniti značajne korake ka tim reformama budući da su u vlasti većinom oni ljudi pod čijom vlašću je BiH u vrhu evropskih zemalja po indeksu korupcije?
“Predugo su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala na agendi u BiH, da bi bilo ko mogao biti optimističan da će se stvari uskoro promijeniti dramatično nabolje. Naročito jer čak i kada se naprave neki koraci naprijed, utisak je da se vrlo brzo napravi nekoliko koraka nazad. Bez značajnijeg pritiska javnosti, pozitivne „pobune“ i hrabrosti unutar samog pravosuđa, ili „ponude“ EU koju bosanskohercegovački i regionalni političari nećemoći odbiti, teško je očekivati značajnija poboljšanja”.
Spin info: Protiv davanja preporuke da EU otpočne pregovore sa BiH bile su Njemačka i Nizozemska. Zbog čega ove dvije članice smatraju da BiH ne treba započeti pregovore? Jesu li to unutrašnja pitanja tih zemalja ili se radi o nezadovoljstvu reformama u BiH?
“Europska unija i njene „najtvrdoglavije“ članice, predvođene Njemačkom i Francuskom, vezano za otvaranje pregovora sa BiH cijene da sa svim razgovorima o oživljavanju politike proširenja EU, ali i reforme EU, te ponude Plana rasta, u ruci kao EU imaju nešto važno i veliko što nude BiH, za šta zauzvrat imaju pravo očekivati pokretanje teških i kompleksnih reformskih procesa i potpunu rekonstrukciju bosansko-hercegovačke političke paradigme. Vidjet ćemo u narednih par mjeseci da li su te njihove procjene i tačne”.
Spin info: Otvaranje pregovora ne znači prijem u EU. Srbija je počela s pregovorima 2014. Crna Gora 2012. Koliko će godina ili decenija proći dok ne postanemo članica EU?
“U ovom trenutku odgovor na to pitanje je nemoguće dati jer je politika proširenja Europske unije najsličnija nekom starom autobusu bez točkova, koji od 2013. nigdje ne ide, i u kome je do februara 2022. sjedilo šest zapadno balkanskih zemalja, svaka sa svojim problemima i manama, ali sa zajedničkom frustracijom i ogromnim cinizmom oko nedostatka stvarne perspektive članstva u Europskoj uniji”.
Spin info: Ni zemlje regije nisu dobile pohvale, naprotiv. Zašto se političke elite na Balkanu ne trude dovoljno da nas približe EU?
“Ako mi dopustite da ostanem kod poređenja sa autobusom bez točkova, onda moram kazati kako su prošlo ljeto u taj i takav autobus primljeni Ukrajina i Moldavija, kojim je rečeno da se, zajedno sa zapadnim Balkanom, trebaju boriti za to u kojem redu tog i takvog autobusa mogu sjediti.
Potencijalni kandidati tako sjede skroz nazad. Oni kojim je dodijeljen status kandidata, mogu se pomjeriti jedan red naprijed. Zemlje koje se izbore za otvaranje pregovora, mogu još jedan red naprijed. A oni čiji pregovori su u potpunosti otvoreni, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, mogu sjediti dovoljno naprijed da shvate kako se autobus niti kreće, niti ima cilj.
U EU nam odnedavno kažu kako je jedan od razloga zašto svi sjedimo u tom autobus bez točkova, pomjeranja i cilja, je i to što sama EU ne može da provari nove i dodatne članice. Od kraja prošle godine, Njemačka i Francuska se zalažu da se to promjeni, odnosno da kroz reformisanje EU, ujedno stave i kakve-takve točkove i cilj na autobus proširenja. Ukrajina i Moldavija svemu tome još uvijek vjeruju, cinični i umorni Balkan, dok ne vidi nešto konkretnije, ne”.
