Otvaranje pregovora, iskustva su iz regiona, i ne vode nužno do punopravnog članstva u nekom razumnom roku.
"Moramo biti iskreni i reći da je puno posla ostalo pred BiH prije nego što BiH postigne potrebni stepen ispunjenosti uslova za dalje korake. Potreban je suštinski napredak po popisu 14 prioriteta prije nego što dođemo do faze otvaranja pregovora“, rekao je juče nizozemski premijer Mark Rutte. Tokom posjete Bosni i Hercegovini on se sastao s premijerom hrvatske Andrejom Plenkovićem, predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, članovima Predsjedništva BiH, predstavnicima Parlamentarne skupštine, Savjeta ministara i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto. Razgovaralo se o EU putu Bosne i Hercegovine, ostvarenom napretku i neophodnim reformama. Dokle je BiH stigla na putu ka EU i koliko smo daleko od početka pregovora", pitali su iz portala 6yka.com Adnana Ćerimagića, višeg analitičara Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina.
BUKA: Kako komentarišete izjavu nizozemskog premijera koji je najavio da neće biti napretka u pretpristupnim procesima između BiH i EU bez dodatnog rada bh. vlasti na ispunjavanju uslova? Šta to znači?
- Da bez reformi i usvajanja potrebnih zakona u naredna dva mjeseca nema preporuke za otvaranje pregovora? Predsjednica von der Leyen i premijer Rutte bili su vrlo jasni i direktni: da Evropska komisija odlučuje danas, preporuka o otvaranju pregovora o članstvu u EU sa BiH bila bi nepromijenjena u odnosu na novembar prošle godine. Kao što bi bila i pozicija Nizozemske u okviru Evropskog vijeća: bez dodatnih reformi, pregovori ne mogu početi.
BUKA: Sve i da su sve ostale zemlje za otvaranje pregovora bez ispunjavanja dodatnih reformi, može li Nizozemska i treba li blokirati napredak BiH ka EU putu?
- Evropska komisija je ta koja preporučuje otvaranje pregovora o članstvu zemljama članicama EU. To je prvi korak i preduslov. Predsjednica von der Leyen je juče bila jasna: BiH mora uraditi više.
BUKA: Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da ukoliko ne bude data preporuka za otvaranje pregovora u martu BiH će čekati narednu godinu zbog predstojećih izbora za evropski parlament. Koliko bismo izgubili u tih godinu dana?
- Rizik je da otvaranje pregovora o članstvu sa BiH postane žrtva promijenjenih odnosa unutar EU, te da to onda rezultira još slabijim utjecajem EU u našoj zemlji, i još većim frustracijama na obje strane. Prošli mjesec šefovi država i vlada EU su zaista izašli u susret BiH, odnosno vladajućoj koaliciji na državnom nivou, dajući mandat Evropskoj komisiji da do marta ove godine izradi međuizvještaj, i ukoliko bude dovoljnog napretka, koriguje svoju uslovnu preporuku za otvaranje pregovora u bezuslovnu. Time je BiH dobila priliku da sustigne Ukrajinu i Moldaviju. Da nisu izašli u susret BiH sa martom, ili ukoliko BiH propusti tu priliku, BiH bi morala čekati naredni redovni izvještaj Evropske komisije na jesen ove godine. Izgubila bi korak sa Moldavijom i Ukrajinom. I do tada ćemo imati novu vladu Nizozemske, izbore za Evropski parlament i moguće novu Evropsku komisiju, kao i nekoliko nacionalnih izbora, od Austrije i Portugala do Belgije i Rumunije, gdje postoji mogućnost da na vlast dođu stranke koje se protive daljem proširenju EU.
BUKA: Vjerujete li da će bh. vlasti uspjeti napraviti potrebne promjene u narednih šest sedmica?
- Kada je novo Vijeće ministara BiH preuzelo pozicije u januaru prošle godine, prema ocjeni Evropske komisije, BiH je bila najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU, nijedno od 14 ključnih prioriteta nije bilo u potpunosti ispunjeno, a tek u nekoliko je ostvaren vrlo minimalan napredak. Do novembra 2023. godine, dakle, u nekih desetak mjeseci ovog Vijeća ministara, Evropska komisija je ocijenila da je BiH u potpunosti ispunila dva od 14 ključnih prioriteta, a u šest je ostvarila značajan napredak. Dakle, vladajuća koalicija na državnom nivou je pokazala da može. Međutim, vaše pitanje je da li može dovoljno brzo? I više? Iskustvo prvih desetak mjeseci pokazalo je da, uredu, napravljen je napredak, ali je i u tri ključna prioriteta BiH čak nazadovala. Da, isključivo zbog odluka vlasti u Republici Srpskoj vezanih za slobodu medija i udara na Ustavni sud BiH. Ali, BiH je i dalje ostala najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU.
BUKA: Hoće li se i može li se bih progledati kroz prste ukoliko do marta ne bude napretka na nekim poljima iz 14 prioriteta poput recimo izmjena Ustava, kompleksan je to posao, zahtijeva 2/3 većinu u parlamentu?
- Izmjena državnog ustava u ovom trenutku nije opcija. Toga su, moj je utisak, u EU itekako svjesni pa i nemaju takva očekivanja. Oni znaju da su podrškom nametanju izmjena Ustava Federacije BiH od strane Visokog predstavnika, i sami dijelom krivi zbog takve situacije. Upravo ta nametanja su omogućila da dođe do promjene dijela vladajuće koalicije u tom bh. entitetu. Političke stranke bez čije podrške je gotovo nemoguće izmijeniti Ustav BiH, a koje su od strane EU i međunarodne zajednice “osuđene“ na odlazak u opoziciju u tom entitetu, nemaju razloga učestvovati u bilo kakvom procesu izrade kompromisnih izmjena ustava.
BUKA: Predsjednica Evropske komisije je govorila o tome da će BDP zemalja Zapadnog Balkana rasti za 10% dođe li to uspostave zajedničkog ekonomskog tržišta. Je li moguća uspostava tog tržišta i šta podrazumijeva pod tim – Berlinski proces ili Otvoreni Balkan?
- Da bi zemlje zapadnog Balkana smanjile duboki socio-ekonomski jaz sa EU, koji umjesto da se smanjuje, ustvari postaje sve dublji, zemljama zapadnog Balkana je potrebno isto ono što su dobile zemlje centralne i istočne Evrope, ali i Hrvatska. To su prije svega reforme, od vladavine prava i kvalitete institucija do usvajanja EU standarda, a koje kada se postihnu omogućavaju ukidanje barijera koje postoje između zemalja regiona i bogatijeg i uspješnijeg jedinstvenog tržišta EU. To, naravno, onda prati značajni transfer novca kroz financijsku podršku. U ovom trenutku, osim obećanja o mogućem članstvu u EU jednog dalekog dana, takvu ponudu EU za region ne nudi. Novi plan za rast zapadnog Balkana, koji je EU predstavila u novembru prošle godine, na tragu je te logike, ali je premalo i predaleko. Radi se o tek dvije milijarde eura grantova na četiri godine i pristupu tržištu EU u sedam manjih i jako ograničenih područja. Mantra o nekom tržištu zemalja zapadnog Balkana je stara koliko i Dejtonski mirovni sporazum, u kome se u popratnim pismima nešto slično predložilo za BiH, Srbiju i Crnu Goru, i Hrvatsku. Ali zbog istorije regiona, slabe vladavine prava i institucija, do sada se bilo kakav pokušaj rada u tom pravcu na nivou šest zemalja regiona pokazao politički itekako zahtjevnim, a ekonomski rezultati minimalnim i krajnje upitnim.
BUKA: Ukoliko dobijemo bezuslovnu poreporuku za otvaranje pregovora a bez ispunjavanje uslova, da li je onda to zasluženo i da li bismo imali „prividni napredak“ od čega građani zapravo ne bi imali koristi?
- Sjeverna Makedonija i Albanija su odluku zemalja članica EU o otvaranju pregovora dobile u martu 2020. godine, a u četiri godine od tada nisu otvorili nijedno poglavlje. I niko ne može kazati da li će i kada i otvoriti. S druge strane, Crna Gora pregovara od 2012. godine, otvorila je sva poglavlja, ali zatvorila tek tri. I niko ne može kazati da li će i kada ova zemlja postati punopravnom članicom EU. Dakle, treba imati u vidu i odgovor na pitanje šta je to što EU nudi BiH? Uz otvaranje pregovora doći će posao pripreme pregovora, koji nosi puno, jako puno posla za domaće institucije i Europsku komisiju. Neće biti više novca, neće naša privreda lakše trgovati sa EU, i neće građani lakše zapošljavati se u EU. U tom smislu moglo bi se kazati i da EU treba biti sretna ukoliko uspije u BiH motivisati bilo kakve reforme zarad „nagrade“ u vidu otvaranja pregovora, koji iz iskustva regiona, i ne vode nužno do punopravnog članstva u nekom razumnom roku.
