Nakon višegodišnjeg ruskog blokiranja ulaska BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, državno ministarstvo koje danas vodi SNSD-ov Staša Košarac spremilo je, na insistiranje Rusije, uvođenje kontrola na uvoz koje će rezultirati skupljim gorivom, po uzoru na Srbiju gdje su prethodno uvedene uz pomoć "Gazproma", otkriva Detektor.
Uprocesu dugom dvije decenije u kojem je Rusija ostala jedina zemlja koja i dalje uslovljava ulazak BiH u najveću svjetsku ekonomsku organizaciju, domaće institucije konačno će usvojiti posljednju odluku koja će zadovoljiti rusku stranu.
U odluci čije se usvajanje očekuje na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara predviđa se uvođenje markiranja goriva – načina kontrole kvaliteta, kakvo je u okruženju uvedeno samo u Srbiji uz pomoć ruske naftne kompanije i o čemu će pravilnik donositi državni ministar iz proruske stranke, Detektor može potvrditi.
Bivši državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović potvrdio je da je ruska strana tražila uvođenje kontrole kvaliteta goriva, dok je predstavnik ruske naftne kompanije u BiH ranije zagovarao uvođenje markiranja kao načina kontrole. Takav proces mogao bi dovesti do povećanja cijene goriva jer će od prodavača tražiti da plate markiranje, navodi se u primjedbama Privredne komore Federacije na nacrt odluke, u čemu u regionu iskustvo ima samo jedna država i mali broj kompanija.
"Markiranje, odnosno bojenje goriva, nema nikakvu svrhu", kaže Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije.
"Ne radi [ga] niko u Europi, makar u ovom dijelu Europe kome mi stremimo i kome hoćemo pripasti, a dodavanje bilo čega u gorivo i te boje je samo dodatno onečišćavanje goriva jer je to strano tijelo u gorivu", kaže on.
U Srbiji, koja je jedna od rijetkih zemalja koje rade markiranje, važnu ulogu u uvođenju procesa prije osam godina imala je ruska naftna kompanija.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) Tomislav Mićović pojašnjava da postoji niz razloga zašto markiranje nije potrebno za kontrolu tržišta.
Države imaju mogućnost da, koristeći standardne sisteme inspekcijskog i carinskog nadzora najvećoj mjeri iskontrolišu naftno tržište bez ikakvog dodatnog uvođenja drugog sistema poput markiranja, objašnjava on.
"Samo je pitanje političke volje da se ti sistemi aktiviraju i razviju na takav nivo da mogu da sprovedu sve te kontrole", dodaje Mićović.
Dosadašnje rusko blokiranje BiH pri ulasku u Svjetsku trgovinsku organizaciju koštalo je zemlju prilike da kroz ovo međunarodno tijelo osigura pristup slobodnim svjetskim trgovinskim tokovima, kojima bi ojačala ekonomske odnose sa desetinama zemalja.
Srbijanski model za otklanjanje ruske blokade
Dok postoji još nekoliko tačaka pregovora koje BiH nije riješila s Rusijom u ovom procesu, šef pregovaračkog tima za pridruživanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i sekretar Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske poslove BiH, Hamdo Tinjak, odluku o kontroli tečnih naftnih goriva ističe kao ključnu.
"Pošto oni ovdje naftu također izvoze, zatražili su da se propisi, koji su na snazi u Federaciji, izmijene, u smislu mogućnosti prikazivanja višeg standarda goriva na pumpama", kaže Tinjak.
Prema njegovom pojašnjenju, Ruska Federacija je izmjenu ove odluke zahtijevala zbog toga što je "mogla ponuditi veći standard kvalitete goriva" od drugih, ali eksplicitno negira da su Rusi zahtijevali uvođenje markiranja u BiH.
Bivši ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske poslove Mirko Šarović potvrdio je da je jedan od zahtjeva Rusije bio uvođenje kontrole goriva koje ulazi u BiH, u novu odluku koja bi zamijenila zastarjelu iz 2002. godine.
"Sad se ne mogu sjetiti jesmo li u odluci nazvali markiranje ili nešto drugo, ali u suštini kontrolu kvaliteta goriva koja ulaze u BiH, u skladu sa standardom koji smo mi propisali, koji je usklađen sa EU i drugo označavanje goriva visokog kvaliteta”, kaže Šarović.
On dodaje da je EU dala saglasnost na ovu odluku, čija je prva verzija pripremljena još u njegovom mandatu 2018. godine.
Rusima je odgovaralo i jedno i drugo, ali najviše su bili zainteresirani za posebno označavanje goriva koje do sada nije bilo predviđeno u BiH, dodaje on.
"Jednostavno, da se prepozna njihovo gorivo većeg kvaliteta", kaže Šarović.
On pojašnjava da se odlukom o kvaliteti goriva željelo omogućiti praćenje kretanja goriva koje dolazi izvan BiH, pomoću kontrole na određenim mjestima, kako bi se spriječio šverc goriva.
Prijedlog odluke objavljen je na portalu za konsultacije Vijeća ministara i predviđa uvođenje markiranja goriva, na način da će bezolovni motorni benzini i dizel goriva, prilikom stavljanja u promet na tržište BiH, biti označeni jedinstvenim markerom. Kako je pojasnio Tinjak, takva kontrola goriva preuzeta je iz Srbije, jedine evropske zemlje koja ovakvu kontrolu trenutno provodi, a prema čijem modelu bi trebala biti provođena i u BiH.
Naftne kompanije protiv markiranja
Iako Tinjak u razgovoru za Detektor tvrdi da za usvajanje ove odluke imaju podršku svih velikih trgovaca naftnim gorivima, oni koje je Detektor kontaktirao navode suprotno.
Iz kompanije "INA"su kazali da se zalažu za dosljednu primjenu postojećih zakonskih praksi i izjednačavanje tržišnih uslova sa standardima EU. Objašnjavaju da postoji prostor za unapređenje trenutno važeće odluke, te da treba insistirati na dosljednoj primjeni postojećih sistema kontrole.
"Markiranje goriva nije praksa u EU", naglašavaju u "INA-i" te dodaju da nedostaje objašnjenje koje su koristi markiranja za potrošače i koliki bi trošak proizveo na trenutne troškove cijene goriva.
Protiv markiranja su izričito i u kompaniji "HIFA Petrol”, najvećoj domaćoj kompaniji za prodaju nafte, iz koje kažu da je riječ o jako skupom procesu, koji bi uticao na povećanje ukupne maloprodajne cijene "koju će u konačnici morati plaćati građani, a bez ostvarenja konkretne svrhe”.
Hajrudin Ahmetlić, vlasnik kompanije "HIFA Petrol”, kaže da bi uvođenje markiranja moglo narušiti uvoz naftnih derivata u BiH.
"To je samo novi namet nama distributerima, koji se na određeni način prenese na građane", kaže Ahmetlić.
"Ovdje rade strani lobiji koji žele da onemoguće nama uvoz, žele da oni rade samo uvoz, a nas eliminišu. To je sva poenta markiranja. Mi ne možemo markirati unutar BiH gorivo, gorivo se mora markirati u rafinerijama. Tako je u Srbiji uništen privatni biznis domaćih naftnih kompanija”, kaže on.
Ahmetlićev stav dijeli i Bošković, koji kaže da informacije, koje ima Udruženje na čijem je čelu, pokazuju da bi markiranje u BiH provodila privatna firma.
"Nekakvi lobiji izvana koji su htjeli dominirati bh. tržištem preko tih kompanija u stranom vlasništvu i preko ministarstva koje je nadležno za to, htjeli su na neki način osvojiti tržište, a obavezu da to markira radila bi privatna firma, a ne javno poduzeće", pojašnjava Bošković.
Iz kompanije "G-Petrol”, koja upravlja benzinskim stanicama "Gazproma” u BiH, nisu željeli komentirati prijedlog o uvođenju markiranja goriva u BiH. Prije nešto više od četiri godine, Srđan Pešević, tadašnji direktor "G-Petrola” i predsjednik Udruženja "Naftni komitet u BiH”, pohvalno je govorio o procesu markiranja. On je tada rekao da bi uvođenje markiranja goriva na nivou BiH u svakom slučaju dovelo do povećanja prihoda od akciza za državu, a ne bi štetilo krajnjem potrošaču, jer bi imali kvalitetno gorivo po istoj cijeni, uz dodatak da bi se time uticalo i na smanjenje "sivog tržišta”, prenosi bilten Naftnog komiteta u BiH za decembar 2018. godine.
Iz slovenačke kompanije "Petrol BH” odgovorili su da će stav o markiranju zauzeti tek kada naprave analizu, ako se ova metoda usvoji.
Markiranje bi dovelo i do tehničkih problema, smatra Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital. On smatra da bi se markiranje goriva vršilo na samo određenim graničnim prijelazima, što bi uticalo i na njegovu cijenu.
"Mnogo jednostavnije bi to, naravno, bilo da u BiH radi jedina postojeća rafinerija nafte u Brodu i da ova država dozvoli da se uvozi samo i isključivo sirova nafta od bilo kojeg proizvođača, ali da se mora preraditi u rafineriji nafte i da se onda na tom mjestu vrši markiranje. A ovako, kada imate toliku granicu i državu koja je podijeljena na dva entiteta, plus Brčko Distrikt, to je izuzetno teško i kompleksno izvesti", kaže Vukelić.
Neke kompanije dnevno imaju i po 80 cisterni na graničnim prijelazima, pa bi dodavanje markera u svaku od cisterni moglo izazvati ogromne gužve na granicama, smatra Bošković.
"To bi bio krkljanac, to bi trebao biti nekakav službenik iz kontrolne kuće koji bi otvarao svaku cisternu. Prije svega, to je opasno raditi na graničnom prijelazu. Zamislite ljeto, 40 stupnjeva i sad na Bijači ljudi trebaju otvoriti poklopce da bi neko usuo kilo boje u svaku komoru", dodaje Bošković.
U Srbiji je situacija, u odnosu na BiH, značajno drugačija, jer se gorivo ne uvozi cisternama.
"Država u kojoj se uvozi gorivo u cisternama, to [markiranje] mora da se radi na granici, to stvara već određene tehničke probleme i možda povećava troškove”, kaže Goran Radosavljević, stručnjak iz oblasti energetike i bivši zaposlenik Naftne industrije Srbije (NIS), kompanije u većinski ruskom vlasništvu, koja je imala važnu ulogu u uvođenju markiranja u Srbiji.
