U dramatičnom finišu, Evropska komisija ipak je odlučila dati preporuku da se Bosni i Hercegovini dodijeli pregovarački status o ulasku u Evropsku uniju.
Otvaranje pregovora s BiH počet će kad se određeni kriteriji ispune.
"Otvorili smo vrata širom, pozvali da BiH uđe, ali da bi se ušlo, rezultati se moraju vidjeti", poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.
Šta to znači?
Prije i iznad svega, sve dok Evropsko vijeće - tijelo koje daje finalno odobrenje ili odbijanje za bilo koju suštinsku odluku EU - ne kaže svoje, preporuka ne znači ništa.
Jer je moguće da tijelo u kojem sjedi 27 premijera ili predsjednika članica Evropske unije odbije preporuku Komisije.
I to ne bi bilo ništa novo. Dešavalo se puno puta da Evropsko vijeće ne podrži stavove Evropske komisije.
No, prema onome što se moglo čuti iz izlaganja Von der Leyen, kao i komesara za proširenje EU Olivera Varhelyija, oni se nadaju da ih lideri EU neće odbiti.
Zato je za Ukrajinu i Moldaviju data jasnija preporuka o početku procesa pregovaranja s četiri, odnosno tri "preduslova". I Von der Leyen je rekla da će s ove dvije države aktivnosti na početku pregovora početi "odmah nakon što Evropsko vijeće da zeleno svjetlo".
Kada je BiH u pitanju, kriteriji su (puno) strožiji.
Uz pohvale za formiranje vlasti u relativno kratkom roku, za napredak u pojedinim segmentima vladavine prava, uključujući i suzbijanje pranja novca, Evropska komisija iznijela je cijeli niz zahtjeva za (istinskim) reformama.
One se primarno tiču - opet - vladavine prava. U tom kontekstu se ističe i potreba reformiranja Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Zahtijeva se i provođenje socio-ekonomskih reformi gdje "nije poduzet niti jedan korak", kako piše u Izvještaju.
Također, zahtijeva se i uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Navodi se da je BiH tu poduzela "neke korake", ali da entitet Rs blokira dalje korake na tom planu. Manji bh. entitet blokirao je i usvajanje trećeg Sporazuma o mobilnosti iz Berlinskog procesa - onog koji se tiče putovanja po teritorijama svij šest zapadnobalkanskih država samo s ličnom kartom, te se od BiH traži da riješi i taj problem.
Zahtjeva se i opsežnija reforma javne uprave, uz napomenu da su "neki iskoraci zabilježeni", ali da to nije dovoljno.
Iako su usvojene izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), one se moraju mijenjati, posebno u segmentu prijave imovine sudija i tužilaca. Promjene moraju biti u skladu s zahtjevima Venecijanske komisije.
"Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa nije poboljšano", piše u Izvještaju o napretku BiH.
"Tamno-siva" je i slika borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Ako bi se u prostu rečenicu sažimala ocjena Komisije, onda bi najispravnije bilo napisati da je BiH "šuplja kao švicarski sir".
Nema iskoraka u borbi protiv korupcije, posebno one 'visoke', sudski sistem teško pati zbog neprofesionalnosti, političkog utjecaja, nepostojanja kvalitetne razmjene informacija, neujednačene sudske prakse... Na sve to dolazi i eksplicitna ocjena da je policija "podložna utjecaju politike". A da ne pišemo šta su rekli o zaplijeni imovine saradnji s Eurojustom i Uredom javnog tužioca EU...
"Proaktivan pristup ostaje od suštinskog značaja u borbi protiv infiltracije kiminalnih elemenata u politički, pravni i ekonomski sistem", piše dalje u Izvještaju.
