Skupština Crne Gore nedavno je usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Dachau i Mauthausenu što je izazvalo šok u Zagrebu. Nizale su se brojne reakcije hrvatskih zvaničnika i analitičara koji tvrde da se Crna Gora sve više "utapa u srpski svet".
Sadržaj Rezolucije sam po sebi nije sporan, čak štaviše, odmjeren je, ali jeste motiv predlagača da se revanširaju Zagrebu za podršku Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, a ne pijetet prema žrtvama. Crnogorska rezolucija je u takvom kontekstu i demonstracija nesumnjivog utjecaja Beograda u Crnoj Gori.
S tim u vezi Crna Gora je ponovo nakon skoro decenije fokusiranja samo na Bosnu i Hercegovinu pronađena na mapi interesovanja hrvatske političke i medijske scene. Godine zanemarivanja ciljeva srpske politike u regionu, zbog saradnje s njom u Bosni i Hercegovini, došle su na naplatu.
Dok pojedini medijski glasovi pozivaju na blokadu evropskog puta Crne Gore, drugi poručuju da se "ne smije nasjesti" u tom smislu i gurnuti Podgoricu još više u ruke Beograda. Dodatno, govori se o Crnoj Gori kao potencijalnom poklonu Zapada Aleksandru Vučiću.
Najdramatičniji istup, među zvaničnicima Zagreba, imao je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman koji je rekao da je u Crnoj Gori izostala osuda vlastite agresije.
"Dobro se sjećamo slika crnogorskih rezervista i agresije na Dubrovnik. S time se Crna Gora mora suočiti jer je agresija bila i odande, a ta su sjećanja svježa. Suočavanje s vlastitom prošlošću i procesuiranje ratnih zločinaca bio bi odgovor prave susjedske države. Ovdje je na djelu odrađivanje nečijeg posla, a svi znamo i čijeg", rekao je Radman.
