Prvi put, od 2005. godine u Washingtonu, u posjeti, se nalaze sva tri člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine. Za Glas Amerike govorio je Denis Bećirović.
VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?
BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.
Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.
VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?
BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.
VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?
BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.
Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.
VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.
BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.
Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.
Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.
VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?
BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.
VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?
BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.
VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?
BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.
VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?
BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.
