Razgovarala: Iman Sporišević
Kemal Balihodžić je preduzetnik, motivacijski govornik i autor knjiga "Rođeni za uspjeh" i "50 nijansi prodaje – umijeće dominacije". Osnivač je i izvršni direktor marketinške agencije UpTrend Marketing Solutions.
Balihodžić je za naš portal govorio o specifičnosti ovogodišnje predizborne kampanje.
Aktuelnost društvenih mreža i kazne za stranke i kandidate
Kako je pandemija utjecala na način na koji se predizborna kampanja odvijala ove godine? Da li se razlikuje od prethodnih kampanja?
- Već sada možemo reći da je COVID-19 u potpunosti promijenio način na koji se vode političke kampanje: od samog narativa, kanala distribucije informacija do komunikacije sa potencijalnim glasačima. Promijenio se i izborni rezultat.
Ovo ne mora nužno značiti da je pandemija ostavila negativnu posljedicu. Kandidati su se snimali iz svojih domova i javnih parkova. Sve više su kreirali video sadržaje putem kojih su potencijalnim glasačima direktno slali poruke. Ovo su sve značajne promjene.
Postoji nekoliko ključnih elemenata uz čiju pomoć je pandemija utjecala na izbore.
Kandidati (pretežno većih stranaka) nisu kao prethodnih godina mogli okupljati veliki broj ljudi na predizbornim skupovima. Nažalost, imali smo priliku vidjeti i nekolicinu slučajeva masovnih okupljanja. Međutim, ti izuzeci nisu doživjeli neki veliki izborni uspjeh.
Većina budžeta, naročito opozicionih stranaka, je prebačena na digitalne platforme – Google, Facebook i Instagram. Kod tradicionalnih stranaka smo i dalje vidjeli značajna ulaganja u outdoor kampanje, što ukazuje na to da se nisu strateški dobro opredijelili.
Pandemija je također doprinijela smanjenom izlasku starije populacije na izbore. Ne smijemo zaboraviti da su ovi glasači lojalni, redovni i kategorični. Nažalost, izborni sistemi i procesi u Bosni i Hercegovini su i dalje jako usporeni i neinovativni tako da su glasači bili direktno izloženi zarazi. Ovo je probudilo strah kod mnogih starijih osoba koji su, sve do sada, bili konsistentni u glasanju.
Moram naglasiti da je, iako smo vidjeli momentum Četvorke na izborima, i dalje većina kampanja kreirana vrlo prosječno. U kampanje se ulazilo nespremno, bez jasne vizije i poruke, bez narativa kandidata, sa nedefinisanim programima i vizualima koji odišu srednjovjekovnom depresijom. Nije bilo kreativnosti, slogani su bili uštogljeni, face na plakatima i bilbordima smrznute, a poruke nejasne...
Ukratko, potreba za profesionalnim i strateškim pristupom političim kampanjama, procesima, ali i treningom je sve ozbiljnija.
Značajan dio kampanja se „prebacio“ na društvene mreže. Smatrate li da će to ostati tako i nakon završetka pandemije?
- Naravno da hoće. Društvene mreže nisu tu od pandemije, one su možda jedina aktuelna konstanta u našim životima i postaju sve relevantnije. Mainstream mediji su postali prepoznatljivi kao politički ovisnici i gube moć kreiranja javnog mnijenja. Sada glasači žele da se njihovo mišljenje čuje, obznani i uvaži.
Društvene mreže su relativno pouzdan i izuzetno mjerljiv kanal promocije. One pružaju kandidatima mogućnost da se kvalitetno prezentuju svojim glasačima i da uz to dobiju povratne informacije. Mogu dobiti podatke o demografiji glasača, u kojim mjestima ih ima najviše, koja su njihova ključna pitanja, šta im najviše smeta i sl. Ovo su ključne stvari koje kandidati i stranke moraju uvrstiti u strategiju promocije tokom kreiranja narativa i javnog imidža. Vidjeli smo da veoma mali broj kandidata odgovara na pitanja i komentare glasača. Možda ne shvataju da svakim odgovorom boostataju algoritam posta koji tako dolazi do većeg broja ljudi. Svaki pojedinac je izuzetno bitan u glasačkom procesu.
Stranke koje nisu na vrijeme postavile ozbiljnu digitalnu strategiju će imati još ozbiljnije probleme za dvije ili četiri godine kada će društvene mreže uzeti još više prostora. Glasači koji su na Instagramu, a npr. sada nisu mogli glasati zbog godina, će učestvovati u idućim izborima.
Pravo vrijeme da se krene u kampanju je danas. Ako znate šta radite, jedan hashtag vam može napraviti više koristi u kampanji nego tri bilborda!
Koja je najpopularnija društvena mreža u Bosni i Hercegovini? Koja se nalazi na drugom mjestu?
- Trenutno je to Facebook i dominantan je u tom segmentu. Facebook koristi veći broj aktuelnih glasača koji imaju od 25 do 50 godina. Međutim, Instagram uzima sve veći mah, pretežno kod mlađe populacije i potencijalnih novih glasača.
Suština je u tome da se kod kreiranja strategija komuniciranja jasno prate insighti koje nam ove mreže nude. Moramo razumjeti koncept komunikacije.
Za kandidate na lokalnim izborima Facebook može poslužiti kao savršen alat za predstavljanje ciljeva i programa. Na Instagramu je jako važna akcija putem slika ili storyja koji se objavljuju. Ubijeđen sam da ćemo u narednim godinama više pratiti story segment nego ono što je objavljeno na zidu.
