Naredni mjesec odlučivat će ko će biti na vlasti u Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji.
Izbori u prve dvije države su istog dana - 3. aprila.
Glasači odlučuju da li će produžiti mandat sadašnjoj vlasti koju personificiraju Aleksandar Vučić i Viktor Orban ili će priliku dati opoziciji.
Sudeći po istraživanjima javnog mnijenja, šanse da opozicija dobije vlast u Mađarskoj postoje možda čak i mimo teorije.
Mogućnosti da će opozicija pobijediti u Srbiji, pak, nisu ni teoretske. Osim kada su u pitanju izbori za vlasti Grada Beograda. Tu je "čudo" čak i moguće.
No, krenimo redom.
Viktor Orban je na vlasti "od pamtivijeka". On je najdugotrajniji politički lider koji sjedi u Evropskom vijeću, vrhunskom organu Evropske unije.
Orban je premijer Mađarske već treći mandat.
Istraživanja javnog mnijenja njegovom Fideszu daju i četvrti mandat.
Orban je na čelu Mađarske bez prekida od 2010. godine.
Prethodno, bio je na čelu mađarske vlade od 1998. do 2002. godine.
Sada mu se smiješi i taj četvrti mandat. Hoće li biti zadnji?
Njegov konkurent, Peter Marki-Zay, gradonačelnik mjesta Vašarhelja, nekako je oko sebe okupio svu opoziciju i odvažno krenuo protiv Orbana. Ujedinjenje bloka protivnika donijelo im je početni rast popularnosti.
No, previše različitih subjekata i još mnogo više sujeta, učinili su da se inicijalni uspjeh počne topiti.
Nekada je opozicija bila blizu Fidesza. Sada ta razlika raste. Nije ogromna, iznosi svega šest posto. Ali je to sasvim dovoljno Orbanu da relativno relaksiran dočeka sljedeću nedjelju i pripremi šampanjac.
Može se desiti da mu popularnost makar djelimično pokvari predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je s njim u sve većem verbalnom ratu.
No, to sigurno neće biti dovoljno da preokrene trend i Orbana skine s vlasti.
Sukob s Zelenskim Orbana je, međutim, već dobrano koštao pozicije u tzv. "Višegradskoj grupi", bloku četiri države Evropske unije koji okuplja još i Poljsku, Češku i Slovačku. Tu je trend topljenja popularnosti i snage Orbanove Mađarske dobrano nastavljen, nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Mađarska, naime, ne dopušta da se njen teritorij koristi za prevoz oružja i vojne opreme, niti da se mađarsko naoružanje isporučuje Ukrajini. Poljska, koja je najglasnija od svih država Evropske unije uz Ukrajinu sve je udaljenija od svog dojučerašnjeg mađarskog najbližeg saveznika.
No, treba uvijek imati na umu da je politika "čudo". Odmah se, zarad vlasti, zaborave i najteže nekadašnje uvrede, izdaje, a da o principima i ne govorimo.
S druge strane, iako je ova zemlja čvrsto zatvorila svoja vrata za izbjeglice sa Bliskog istoka, to ne važi za Ukrajince.
Orban otvaranjem vrata za ukrajinske žene i djecu i zatvaranjem puteva za snabdijevanje oružjem i municijom njihovih muževa koji se bore za oslobođenje zemlje, balansira. I, zasad, dobro mu ide.
Kako će Orban vladati, nakon 3. aprila, drugo je pitanje.
Isto to pitanje važi i za Srbiju.
Opozicija, kako napisasmo, nema šanse da porazi Vučića.
No, izlazak cijelog konglomerata stranaka na glasališta Srpskoj naprednoj stranci i bloku partija oko nje, uskratit će dvotrećinsku većinu bloka okupljenog oko Vučićevog SNS-a.
Trenutno, Vučić vlada sa samo 6 (SLOVIMA: ŠEST!) članova opozicije u Narodnoj Skupštini Srbje.
Ovo tijelo broji 250 poslanika. Tri predstavnika Stranke demokratske akcije Sandžaka i tri izabrana reprezenta Albanaca iz Preševske doline jedina su opozicija.
Nakon 3. aprila, to će se sigurno promijeniti.
Organizacija "Šta Srbija misli" objavila je jučer istraživanje javnog mnijenja o rezultatima izbora za Narodnu skupštinu.
Vučićev politički blok treba očekivati značajan pad, sa 191 na ispod 150 poslanika.
No, to ne znači poraz za Vučića, već tek odraz činjenice da ovog puta opozicija nije bojkotirala izbore.
U novom sazivu Narodne skupštine Srbije, prema rezultatima istraživanja "Šta Srbija misli", trebalo bi se naći nekih 147 poslanika.
