Ljudi odlaze iz BiH, a broj birača raste!?

Nekako nam "uspjeva" da iz godine u godinu imamo sve manje stanovnika i sve više birača.

Faruk Hadžić, ekonomista, je te 2022. godine bio iznenađen viješću CIK-a o biračkom spisku jer je, i bez detaljne analize, zaključio da je teško povjerovati da toliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i ima pravo glasa. Stoga je proveo analizu kako bi procijenio stvarni broj građana s pravom glasa i koliko osoba viška je na biračkom spisku. Ovo je važno jer ta razlika otvara prostor za manipulacije biračkom voljom.

Hadžić je koristio podatke s Popisa stanovništva iz 2013. -3.531.159 kao osnovu za procjenu broja građana s pravom glasa.

Na temelju tih podataka, kao i dodavanjem novorođenih i oduzimanjem umrlih, te uzimajući u obzir promjene u populaciji po dobnim grupama svake godine, izračunao je maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine.

Analiza je pokazala značajne diskrepancije. Na primjer, za izbore 2014. godine, broj ljudi s pravom glasa prema biračkom spisku bio je značajno veći od maksimalnog broja ljudi s pravom glasa prema procjeni iz analize. Slične razlike su se nastavile i u narednim godinama.

"Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka", naveo je Hadžić.

Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.

U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.

"Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine", pita se Hadžić

"Za izbore 2022., objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za izbore 2022. je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika veća od 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije".