Pokret Evropa sad (PES) osvojio je najviše glasova na jučer održanim vanrednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, koje je obilježila izuzetno niska izlaznost.
Ta partija će najvjerovatnije biti u poziciji da bude nosilac formiranja vlade, za šta će morati koalirati.
PES je osvojio 26 odsto glasova, pokazuju preliminarni podaci Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na osnovu 100 odsto obrađenog uzorka, piše najtiražniji list u Crnoj Gori Vijesti.me.
Prije nepunu godinu oformljena partija Milojka Spajića, kojoj je ovo bilo prvo učešće u borbi za mjesta u parlamentu, u novom sazivu Skupštine imat će prema toj projekciji 24 poslanika, dok prema CeMI-jevoj procjeni može da računa na 23 mandata. To je međutim koaliciona lista, na kojoj nekoliko mjesta pripada CIVIS-u, Ujedinjenoj Crnoj Gori, Novskoj listi, Alternativi...
Spajić je sinoć najavio da će oni razgovarati sa svima sa kojima, kako je objasnio, dijele zajedničke vrijednosti.

Na pitanje sa kim bi pravili vlast, Spajić je rekao da se jasno izjasnio s kim neće u koaliciju - sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića i Građanskim pokretom URA Dritana Abazovića dok nije odgovorio na pitanje o mogućoj koaliciji sa listom "Za budućnost Crne Gore".
Najveći broj mandata, nakon koalicije PES-a, prema podacima CDT-a, osvojila je koalicija Zajedno, okupljena oko DPS-a. Oni će, kako je saopćio CDT, imati 21 mandat. Osvojili su 23 odsto glasova.
Slijede koalicija Za budućnost Crne Gore sa 14 mandata (15,1 osto), koalicija Demokrata i Građanskog pokreta URA 12 (12,3 odsto). Ta koalicija, prema podacvima CeMI, ima 11 mandata.
Bošnjačka stranka imat će šest mandata, Albanski forum dva predstavnika u parlamentu, a Albanska alijansa i Hrvatska građanska inicijativa po jedan, takođe proizilazi iz podataka CDT-a.
SDP i SNP na ivici cenzusa
Ispod cenzusa ostali su, prema informacijama CDT-a, Socijaldemokratska partija, koalicija Socijalističke narodne partije i Demosa, Pokret pravda za sve, Narodna koalicija, Preokret, Pokret za promjene i Građanski pokret "Mi možemo".
Narodni pokret (NP) "Pravda za sve" ostvario je parlamentarni status, rekao je sinoć nosilac te izborne liste Vladimir Leposavić. On je, podsjeća Politicki.ba, bio ministar pravde u Vladi Zdravka Krivokapića. Sa te je pozicije smijenjen zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Na konferenciji za medije Leposavić je kazao da je važno što je izborni dan protekao bez većih neregularnosti.
Projekcija CeMI je pokazala da SNP i Demos imaju 3,2 odsto glasova, odnosno tri poslanika.
Podaci Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), na osnovu 99 odsto obrađenog uzorka pokazuju da je PES osvojio je 25,6 odsto glasova, koalicija DPS-SD-LP-DUA osvojila je 23,7 odsto, ZBCG (NSD-DNP) 14,8, koalicija "Hrabro se broji" (Demokrate-URA) 12,3 odsto...
Prema tim podacima Bošnjačka stranka ima 6,9 odsto, Socijalistička narodna partija (SNP) i Demos 3,3 odsto.
Ispod cenzusa su Pravda za sve sa 2,9 odsto i Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,8 odsto.
Albanski forum ima 2 odsto, Albanska alijansa 1,4, Preokret 1,4 odsto, a Narodna koalicija (DHP, Prava, Slobodna) 1,1 odsto.
Pokret za promjene je na 0,7 odsto, Hrvatska građanska inicijativa na 0,6, a Mi možemo na 0,5 odsto.
Jučerašnjim rezultatom PES je nastavio uspjehe sa lokalnih i predsjedničkih izbora a, nakon što su, poslije oktobarskih lokalnih izbora, preuzeli vlast u Podgorici, te nedavno trijumfovali u trci za šefa države. Oni međutim nisu ostvarili optimističke prognoze da će imati iznad 30 odsto podrške, a metodolog Miloš Bešić objasnio je sinoć da je to razumljivo jer su na predsjedničkim izborima kandidatu PES-a podršku dali i birači KZBCG, GP URA-e, Demokrata..
DPS "jači od čelika"

Nakon kadrovskih promjena u vrhu partije i na izbornoj listi, DPS je je ostvario bolji rezultat - bolji nego što je procijenjivano tokom predizborne kampanje, ali lošiji nego 2020. Tada su imali 29 poslanika, a juče su osvojili osam manje.
Time su nastavili trend pada podrške koji je počeo na prethodnim parlamentarnim izborima, na kojima je ta stranka izgubila trodecenijsku vlast.
Nosilac liste "Zajedno", v.d. predsjednika DPS-a Danijel Živković, kazao je u štabu te koalicije da je ta stranka, nakon izbora, najjači politički subjekt u Crnoj Gori.
"Nakon prebrojavanja svih glasova DPS ima 18 mandata, PES 17, što potvrđuje činjenicu i okolnost da je DPS jači i od čelika", kazao je on.
Živković je kazao da je ta koalicija potvrdila političku relevantnost i da bez te koalicije nema stabilne, reformske vlade.
"Mi koji smo započeli evropski put ćemo uvesti državu u EU... Premijer može biti iz sastava ove koalicije", naveo je on.
Rekao je da je DPS osvojio 24 odsto glasova, na 99 odsto prebrojanih glasova.
Manji pad podrške nastavlja da bilježi i koalicija "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG), koju čine Nova srpska demokratija (Nova), Demokratska narodna partija (DNP) i Radnička partija (RP), a koja je osvojila 14 mandata. Poslanički klub tog saveza u Skupštini Crne Gore ima 15 poslanika, a oni su na izborima 2020. nastupili u širokom savezu koji je tada dobio 27 mandata.
Nosilac liste "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević rekao je da bez njih nema "stabilne, demokratske vlade".













